Misa u povodu početka nove akademske godine Sveučilišta u Zadru

„Vrhovno mjerilo za činjenje našeg dobra je spasenje duše i Božja slava“, poručio je mons. Zgrablić u propovijedi slavlja, poželjevši da nas Bog vodi kao svjetlo u našem životu, kako je vodio i sv. Dimitrija koji progoniteljima kršćana nije htio predati svete spise. Ti su spisi bili toliko važni za njegov život te je u želji da ih sačuva za to mučenički i vjerno položio svoj život, a postali su i naše svjetlo.

Pojašnjavajući navještaj evanđeliste Luke kako Isus šalje svoje učenike kao ovce među vukove, mons. Zgrablić rekao je da u tom ulomku evanđelja Isus tri puta kaže ‘Ne bojte se’. A samo jedanput kaže ‘Bojte se’.

„Isus je svjestan koju zadaću daje učenicima i želi ih ohrabriti na putu činjenja dobra. Isus ohrabruje učenike koji ga slijede, otkriva dobro koje daje čovjeku, da u svjedočenju dobra ne budu obeshrabreni, da se ničega ne boje“, kazao je zadarski koadjutor, istaknuvši da upozorenje za strah dolazi samo kao poticaj da se bojimo izgubiti spasenje svoje duše.

„Sv. Toma Akvinski kaže: ‘Strah je treptanje duše zbog onoga što je pred nama’. Taj strah je Božji dar, pozitivan je, motivira nas i pokreće. U isto vrijeme, ako je strah prevelik, on nas može zaustaviti, može biti kočnica da zaustavi rast. Ako gledamo zlo koje se može pojaviti pred nama, ono nas može zaustaviti na putu činjenja dobra. Isus nas hoće ohrabriti u pogledu prema Bogu koji nam se objavljuje kao najveće dobro, da bude dio našeg života i da nas ništa u životu, ako se nekad i nađemo kao ovce među vukovima, da nas nikakva nevolja ni poteškoća ne prestraše“, pojasnio je mons. Zgrablić, upozorivši: „Zlo nam pokriva Božji plan kojeg Bog ima s nama“.

„Križ nema zadnju riječ u našem životu. Sv. Majka Terezija kaže: ‘Križ je mjesto gdje se najviše možemo približiti Bogu i Kristu koji nam je na križu pokazao svoju ljubav’“, rekao je propovjednik, potaknuvši da prepoznamo kako Bog stoji i iza križa koji nas snađe i prepreka u našem životu.

„Što je veći križ, veća je i Božja prisutnost s nama. Gospodin kaže, bojte se samo da ne izgubite dušu. Nismo samo tijelo, intelekt, psiha, nego imamo i dušu koju smo primili Boga. Bog nam je darovao dio sebe, dušu, kao poklon.

Svaka ljubav može se dragovoljno primiti ili zanemariti. Bog nam se daruje kao najveće dobro, da smo njemu slični, da to ne izgubimo, da tome ne naudimo“, upozorio je mons. Zgrablić, potaknuvši na molitvu da se ne izgubimo na putu našeg života.

U kontekstu molitve za profesore i studente, nadbiskup je rekao: „Kada znanost traži, ona traži istinu. A Bog se predstavlja kao istina. Kad dođemo do istine, približujemo se Bogu. Gospodin nas želi ohrabriti da ustrajemo i s naporom tražimo istinu. Ako u istini prepoznamo Boga, to je vrhovno dobro koje možemo činiti za društvo u kojem živimo“. Poželio je „da se i nama daruje Duh Sveti koji je vodio Isusa, koji je i sv. Dimitrija potaknuo da bude hrabar u čuvanju svetih spisa, za što je i položio svoj život“.

„Taj duh nama se daruje u euharistiji. Neka snaga Božje ljubavi koja je darovana u Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću, a koju ponazočujemo u misi, bude vodilja našeg života, da se njoj otvaramo, da s njom surađujemo na dobro, za Božju slavu i naše spasenje“, potaknuo je koadjutor Zgrablić.

Nadbiskup je podsjetio da je sv. Dimitrije bio srijemski mučenik, đakon i pratitelj biskupa Irineja. Za vrijeme progona kršćana bio je optužen jer nije htio predati svete knjige koje je čuvao i tumačio. Pogubljen je na Uskrs, 9. travnja 304. u Srijemu.

Nakon razorenja Sirmiuma, Dimitrijeve relikvije prenesene su 441. u Solun gdje je izgrađena crkva, a iz kripte gdje je pokopan širio se ugodan i čudesan miomiris.

Mons. Zgrablić istaknuo je vrijednost svetih spisa koji su bili toliko važni da je Dimitrije radije položio svoj život nego dopustio da se ti spisi obeščaste i izgube.

„Sadržaj Svetoga pisma je tako snažan da je sv. Dimitrije za njega dao jako svjedočanstvo. Sveti tekst Dimitrije je čuvao, naviještao, ti su spisi bili istinsko svjetlo njegovog života i ljudi koji su te spise čitali.

Ta pisma bila su toliko važna jer nam otkrivaju što Bog želi reći ovome svijetu. Ta pisma otkrivaju lice Božje u čijem svjetlu na ispravan način možemo vidjeti smisao ljudskog života i Božjeg plana s čovjekom, dobro koje Bog kao izvor našeg života nama čini i stavlja pred nas da i mi možemo ići putem dobra“, ohrabrio je mons. Zgrablić.

Misu su suslavili dr. don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, profesori na tom Odjelu, mons. dr. Juraj Batelja i don Ivan Šibalić, studentski kapelan u Zadru.

Na kraju mise, don Zdenko je u obraćanju koadjutoru Zgrabliću poželio da i kao budući nadbiskup ordinarij „ima hrabrosti braniti nauk Crkve“, po primjeru sv. Dimitrija koji je dao svoj život naviještajući istinu Svetoga pisma.

Dr. Dundović je upozorio da „mnogi biskupi u Europi zbunjuju narod svojim izjavama“ koje nisu u skladu s Božjom riječju u Svetom pismu i naukom Crkve.

Uz studente i profesore, u misi su sudjelovali dr. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru i prorektori, dr. Josip Faričić i dr. Zvjezdan Penezić.

Dr. Dundović je zahvalio rektorici Vican za podršku djelovanju Teološko – katehetskog odjela na zadarskom Sveučilištu.

Mons. Zgrablić izrazio je radost što je predvodeći tu misu prvi put otkad je u Zadru ušao u crkvu Sv. Dimitrija. Pohvalio je arhitektonsku obnovljenost crkve Sv. Dimitrija koja je u službi pastorala studenata, istaknuvši „važnost dobra koje nosi Sveučilište u Zadru“ u razvoju društva.