Rektor Hrvatskoga nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu mons. Sente podsjetio je da su 30. travnja 1987. godine biskupi hrvatskoga govornog područja u Zagrebu uzdigli karlovačku crkvu svetog Josipa na čast nacionalnog svetišta svetog Josipa te 15. listopada 1987. godine u Splitu izdali statut Hrvatskoga nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu.

“Više sam puta znao čuti neke svoje župljane da komentiraju kako se naš župnik bavi samo hodočasnicima i svetištem, a župom ne. Priznajem da me takav komentar pomalo zaboli, tim više što sve aktivnosti koje se događaju u Svetištu predstavljaju i bogatstvo župe. Programi vezani za Svetište su i programi koji se preporučaju i župljanima. Iščitavajući župne zapise zaključujem da je slične komentare mogao čuti i graditelj Josipova svetišta mons. Marijan Radanović. No, oni ga nisu sputali da se brine o svojim župljanima, ali i da promiče štovanje svetog Josipa te priprema, a onda i razvija crkvu svetog Josipa u Karlovcu i kao Nacionalno svetište svetog Josipa”, istaknuo je mons. Sente.

Govoreći o crkvi i novom župnom dvoru, predavač je objasnio kako su ti prostori prilagođeni i za druge potrebe – razne susrete te duhovne obnove. Ovdje je održan i Euharistijski kongres 1982. godine.

“Do sada je kroz ovih nekoliko godina znatan broj župa hodočastio Majci Božjoj Trsatskoj ili Majci Božjoj Bistričkoj, a putem su svraćali ovamo kao Josipovi hodočasnici. Neke su župe dolazile u ovo svetište kao glavni cilj hodočašća, te ovdje održavali cijeli hodočasnički program, uključujući i posjete nedalekoj crkvi Majke Božje Snježne”, naglasio je.

“Župa Blažene Djevice Marije Snježne na Dubovcu najstarija je karlovačka župa od koje su nastale ostale karlovačke župe, osim Svetog Martina u Hrnetiću, Sv. Ivana u Rečici i Gospe Snježne na Kamenskom”, podsjetio je mons. Sente, te nadodao: “Mogli bismo kazati kako Župa Blažene Djevice Marije Snježne upravo zbog nacionalnog svetišta svetog Josipa nastavlja i još više razvija duhovnu, pastoralnu, kulturnu i socijalnu aktivnost”.

Nastavljajući svoje izlaganje o svetištu, ali i župi sv. Josipa, predavač je istaknuo da na području župe djeluje obiteljska zajednica, zajednica mladih ZAMAK, liturgijska zajednica te molitvena zajednica.

Opisujući zajednice koje djeluju na području župe, pojasnio je da se obiteljska zajednica sastoji od 30-ak obitelji koja se sastaje jednom mjesečno, a po potrebi i češće. Središnji susret je svake druge nedjelje u 16h.

Zajednica mladih Zamak sastoji se od nekoliko skupina: zbora mladih Agape, animatora, dramske zajednice te čitalački klub. Već 10 godina ova zajednica organizira projekt Holywin te predstavu koju posjeti oko 500 posjetitelja. Više puta godišnje organiziraju i oratorij za mlađe članove s mnoštvo igara i radionica. Svake prve subotu u mjesecu sudjeluju i vode u euharistijskom bdijenju. Povremeno organiziraju pjesničke večeri, večer igara ili pak neke druge aktivnosti.

U nastavku izlaganja mons. Sente predstavio je pastoralne aktivnosti u župi, te istaknuo tri molitvena vjenčića Kraljice obitelji i Prečistog Srca Josipova. Svaki mjesec slavi se misa na nakanu članova molitvenih vjenčića, te se više puta godišnje obogaćuju proživljenim iskustvom molitve.

Svake srijede u godini misno slavlje predvodi gost svećenik, te najmanje 40 srijeda pjevanje animira gostujući zbor. Jednako tako, gotovo svake srijede vjernici svjedoče o primljenim milostima.

Nacionalno svetište je vlasnik Galerije Martin Borković koja godišnje organizira preko 20 izložba uglednih hrvatskih umjetnika. Desetak ih je prezentirano u vlastitom prostoru Galerije na Dubovcu. Pored toga često se organiziraju predstavljanje knjiga, projekcija filma, glumačke predstave i drugi kulturni sadržaji.

Svakog dana postoji mogućnost euharistijskog klanjanja od sat vremena te se redovito svakog dana ispovijeda. “Pored svega toga zahvaljujući sve većem broju hodočasnika, otvorila se mogućnost boljeg i umjetničko klvalitenijeg uređenja samog svetišta i pastoralnih zgrada”, poručio je.

“U ovom je svetištu postavljen i najveći mozaik u Hrvatskoj, rad akademskog slikara Josipa Botterija Dinija, srebrno svetohranište rad Hrvoja Ljubića, te vitraji Marijana Jakubina”, istaknuo je.

Nakon postavljanja profesionalnih kamera Laudato TV redovito srijedom i nedjeljom prenosi misna slavlja iz Svetišta.

Iz svega do sada navedenog, nacionalno svetište svetog Josipa veliko je bogatstvo Župe Blažene Djevice Marije Snježne na Dubovcu, zaključio je mons. Sente.

Predavanje mons. Antuna Sentea ml. održano je u sklopu znanstvenog skupa „Protector Croatiae“ povodom 150. godina objavljivanja Glasnika sv. Josipa u Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu pod pokroviteljstvom zagrebačkog nadbiskupa dr. sc. Dražena Kutleše, predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića, Karlovačke županije i Grada Karlovca, a u organizaciji Zagrebačke nadbiskupije, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu.