O pravednosti i miru, solidarnosti i inicijativi Katoličke Crkve za molitvenu podršku svih vjerskih zajednica ukrajinskome narodu u emisiji urednice Blaženke Jančić govorili su tajnik Komisije i dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu mons. prof. dr. Vladimir Dugalić te stručnjak za međunarodnu politiku dr. sc. Branimir Vidmarović.

Napadom na Ukrajinu Ruska Federacija izvršila je zločin agresije na jednu nezavisnu i suverenu, demokratsku državu, kao i napad na temeljne europske vrijednosti, na demokratsko pravo država na samoodređenje, ali i na temeljne kršćanske vrijednosti pravednosti i mira, poručila je Komisija Iustitia et pax te ujedno pozvala na solidarnost s Golgotom ukrajinskoga naroda.

Prof. dr. Dugalić rekao je da kada je počeo rat, Iustitia et pax nije htjela na prvu reagirati nego najprije vidjeti u kojem će se smjeru situacija razvijati, nadajući se da će prevladati razum i da će se sukob brzo završiti. Kako se to nije dogodilo, kao komisija koja se zalaže za pravdu i mir imala je dužnost obratiti se vjernicima i javnosti o toj temi.

Istaknuo je da je to prvenstveno pitanje politike i diplomacije te je dodao da će one imati posljednju riječ. Stoga Izjava nije dana s političkog gledišta. Mons. Dugalić naglasio je da „rat nikada ne može biti sredstvo za ostvarenje određenih ciljeva“. Uzimajući to u obzir, upotreba oružja moralno je dozvoljena samo radi obrane jer „cilj ne opravdava sredstvo“.

Članovi Komisije željeli su ostati na tragu pape Franje koji poziva na mir. Stoga su pozvali hrvatske građane na osjetljivost i solidarnost, rekao je prof. dr. Dugalić, podsjetivši da je i hrvatski narod nedavno imao slično iskustvo. Dodao je da Izjava u tom smislu, ako ništa drugo, mnogo znači kao izraz blizine.

Ustvrdio je da se u Ukrajini događa humanitarna katastrofa – pet milijuna osoba je dosad napustilo Ukrajinu, a još pet ih je raseljeno unutar granica.

Pozvavši na prihvat izbjeglica, naveo je primjer hrvatskih biskupija koje su stavile na raspolaganje objekte za tu svrhu te Hrvatskog Caritasa koji je dosad u Ukrajinu poslao 11 tegljača s humanitarnom pomoći.

Dr. sc. Vidmarović iznio je mišljenje da obeshrabruje činjenica što se nije uspjelo ostvariti uskrsno primirje, na što je pozivao i papa Franjo. Također se osvrnuo na povezanost vjere i rata. Podsjetivši na razdoblje ateističkog komunizma i buđenje pravoslavlja u Rusiji 90-ih godina, ustvrdio je da „sada vjera više nije toliki faktor u Moskvi, posebno iz perspektive ratnih stratega“ jer u realizmu međunarodnih odnosa i geostrategiji nema moralnih i vjerskih principa koji su isključeni da ne bi smetali.

Nadovezavši se, tajnik Komisije Iustitia et pax istaknuo je da se takav rat ne može opravdati metafizičkim ciljevima.

Dodao je da pozivaju vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj da osude zločine koji se događaju i da izreknu jasni stav o agresiji. Također, pozivaju i ostale zajednice, prvenstveno Pravoslavnu Crkvu pa onda i reformirane zajednice da se pomole za mir.

Kako izbjeglice pripadaju različitim vjerskim zajednicama, najviše Grkokatoličkoj i Pravoslavnoj Crkvi, mons. Dugalić istaknuo je da „kad je ovakva nevolja u pitanju, pripadnost nekoj Crkvi nije važna. Mi uvijek moramo imati pred sobom čovjeka koji je u nevolji“, kako je naučavao sam Isus Krist.

Između ostaloga, osvrnuo se i na želju pape Franje po kojoj su na križnom putu na Veliki petak u Koloseju križ kod 13. postaje zajedno nosile Ukrajinka i Ruskinja. Mons. Dugalić rekao je da se neodobravanje te geste od strane poglavara Ukrajinske grkokatoličke Crkve nadbiskupa Svjatoslava Ševčuka treba tumačiti stavljajući se u poziciju Domovinskog rata. „Da je tada netko stavio jednu hrvatsku obitelj i jednu srpsku obitelj zajedno, kako bismo mi reagirali?“, upitao je. Takva reakcija je ljudska, dodao je.

„Mislim da papa Franjo ovom gestom ni na koji način nije želio izjednačiti krivnju“ i dovesti u pitanje tko je agresor. Napomenuo je da Papinu gestu ne treba gledati iz političke perspektive. „Nijedna od te dvije obitelji nije kriva za rat. Ukrajinska obitelj trpi teret rata, ali i ta ruska obitelj trpi teret sankcija, ni kriva ni dužna, zbog politike koju njihova zemlja vodi.“ Gestu Svetog Oca također vidi i kao dalekovidnu. Rat treba osuditi kao zlo, ali treba biti svjestan i da će rat završiti te će se poslije ponovno morati graditi suživot. „Papa uopće nije želio obezvrijediti nečiju žrtvu niti izjednačiti krivnju, nego samo želi iz jedne jasne kršćanske perspektive izgradnje mira i pravednog društva poručiti: ‚Zaustavite rat!‘“

„Miješati vjeru i naciju je vrlo opasno, i često ono što drugima zamjeramo radimo sami,“ upozorio je mons. Dugalić. Kazao je da postoji potreba da Crkva preko Komisije Iustitia et pax te stvari još poprilično razjasni.