Mons. Koren izvijestio je da su dosad napravljena 22 projekta i više od 40 elaborata analiza i istraživanja određenih segmenata katedrale. Naglasio je da su ih sve izradili hrvatski stručnjaci. Svu projektnu dokumentaciju prati poseban odbor koji je osnovalo Ministarstvo kulture i medija.

Svi projekti i elaborati dani su na uvid međunarodnim revidentima i predstavljeni na mnogim velikim učilištima. Rektor katedrale dodao je da se odgovorni za obnovu također bave učvršćivanjem i ojačavanjem katedrale imajući u vidu sljedeći potres.

„Načelo više nije: ‚Potres neće biti brzo biti‘, nego naučiti se živjeti s potresima i naučiti se pripremiti za, ne daj Bože, takvo zlo. Stoga smo sada jako ponosni na našu hrvatsku pamet – jer se mi Hrvati znamo često truditi da se obezvrijedimo u svakom svojem nastojanju – što su naši stručnjaci prvi u svijetu napravili modele ojačanja gotičkih katedrala“, istaknuo je.

„Naša katedrala inspirirana je katedralama u Kölnu, Regensburgu i Beču koji ne pamte potres, a naša se katedrala, u takvom arhitektonskom stilu, nalazi u blizini više potresnih epicentara pa je u tom smislu potrebno ojačati njezinu konstrukciju. Vjerujem da ćemo dok su dostupna sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije učiniti nekoliko važnih zahvata da ju ojačamo, u smislu njezinih zvonika, apside i svodova“, rekao je mons. Koren.

Kako piše na stranici Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, rok za iskorištenje bespovratnih sredstva Europskog fonda solidarnosti istječe nakon 18 mjeseci od dana dodjele, odnosno krajem lipnja 2023. godine.

Na pitanje voditeljice Tanje Maleš: „Kada ćemo moći slaviti misu u katedrali?“, mons. Koren odgovorio je da na sastancima i sam uvijek prenosi to vjerničko pitanje. „Koliko budemo žešće pitali, koliko ćemo više moliti – taj dan će prije svanuti“, ustvrdio je.

Mons. Koren odgovorio je i da se zemni ostatci bl. Alojzija Stepinca i dalje nalaze u zagrebačkoj prvostolnici premda je zatvorena. „Zagrebačka katedrala je privilegirano mjesto življenja i djelovanja bl. Alojzija Stepinca. Bl. Alojzije je postao mučenik Crkve u Hrvata i kompas Crkve u svijetu upravo po tomu što je bio zagrebački nadbiskup“, dodao je.

Stepinčev grob je zaštićen i mi u duhu znamo da je blaženik ondje – nastavio je rektor katedrale. „Nema drugog mjesta gdje bi mogao biti bl. Alojzije Stepinac, osim u zagrebačkoj katedrali.“

Mons. Koren u emisiji je najavio i proslavu 24. obljetnice beatifikacije kardinala Stepinca, 25. obljetnicu ustoličenja kardinala Josipa Bozanića za zagrebačkog nadbiskupa te završetka sinodskog hoda Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, koja će biti održana u subotu 1. listopada u 11 sati u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici.

Tim povodom podijelio je zanimljivost da je bl. Alojzije na ideju za izgradnju bistričke Kalvarije došao vidjevši križni put u Svetištu Majke Božje Częstochowske na Jasnoj Gori u Poljskoj. Providnost je htjela da je nadbiskupa Stepinca 1998. godine, gledajući u bistričku Kalvariju, beatificirao papa iz Poljske, sv. Ivan Pavao II.