U Župi sv. Pavla sakrament potvrde primilo je 33 vjeroučenika, koji pohađaju Osnovnu školu Vidikovac i Osnovnu školu Veruda. Krizmanike je na župnoj katehezi pripremao vjeroučitelj Kazimir Berljavac.

U katedrali je bilo 32 krizmanika, iz Osnovne škole Centar, Osnovne škole Tone Peruško te Talijanske osnovne škole „Giuseppina Martinuzzi“ koji u katedrali pohađaju župnu katehezu na hrvatskom ili talijanskom jeziku. Hrvatsku skupinu pripremao je vjeroučitelj Domagoj Matković, a talijansku Franco Aničić.

Uvodeći u misno slavlje, biskup Štironja je svima čestitao rođendan Crkve, a mladima posebno dan njihove krizme.

Vaša prisutnost dragi krizmanici, i vaša draga mladeži i djeco najveći su dar Crkvi. Mi danas slavimo rođendan Crkve, ali svake nedjelje slavimo Uskrsnuće Kristovo i rođendan naše Zajednice. Pozivam vas, osobito krizmanici, da se odgovorno i ozbiljno pridružite zajednici Crkve. Nemojte dopustiti sebi da vam susret s Crkvom i susret s Isusom u Crkvi bude samo ponekad, prigodno – rekao je biskup.

Podsjetio ih je da im je u životu potreban Duh mira, ljubavi, vjere i nade da bi mogli nešto podariti svijetu, jer to ih čini kršćanima. U tom vidu je zahvalio roditeljima što djecu odgajaju u tom pravcu. „Na oltar stavljam sve vaše žrtve i sva vaša nastojanja. Uz to stavljam i molitve za mir u našim srcima, u našim obiteljima, za mir u svijetu. Želio bi se posebno ovih dana sjetiti mladeži, svih naših maturanata i svih onih koji se spremaju za život da se ne spremaju ludošću, nego mudro i razumno“, rekao je biskup. Krizmanicima je poručio da su to darovi koje će i oni danas primiti, da žive mudro i razumno.

U homiliji se osvrnuo na pozdravni govor, te izrazio radost što su krizmanici naglasili da žele biti suradnici, da će služiti u Crkvi. Podsjetio je, da se gledajući kroz povijest Crkve, primjećuje da je uvijek bilo opasno biti član Crkve. „Tijekom prvih stoljeća to je jednostavno bilo zabranjeno, ali Crkva je u katakombama ispod zemlje rasla. Kad se dobila sloboda kršćanstva u 4. stoljeću, Crkva je izišla iz katakombi i počela disati normalno, ali to ne znači da nije bilo više opasnosti za kršćane i da ih nisu progonili. Do dana današnjega uvijek se kršćane progonilo“, rekao je mons. Štironja.

Pritom je ukazao na svjedoka Istre, bl. Miroslava Bulešića koji je ubijen zato što je stao pred euharistiju i rekao: „Dalje ne možete, samo preko mene mrtva.“ Naglasio je da je to svjedočanstvo vjere, dočim je nama danas teško ustati u nedjelju i na sat vremena otići na misu. Posvijestio je da je neke strah, ali od ismijavanja.

Obraćajući se roditeljima zahvalio im je jer su djecu odgajali u vjeri, onako kako su obećali na dan njihova krštenja, te su zahvaljujući tomu danas u crkvi. „Dopratili ste ih, zahvalni Bogu što ih danas možete prepustiti Njegovu Duhu, i na još jači i bolji način predati Crkvi da ih vodi prema Kraljevstvu nebeskome, prema onom cilju kojeg samo Isus može dati, a taj cilj je spasenje duše i vječnost.“

Dragi krizmanici, danas ćete u okviru obreda podjele sakramenta krizme čuti: „Mir tebi“ i odgovorit ćete: „I s duhom tvojim“. Mir je važan, a može ga udijeliti samo Krist Gospodin, samo zahvaljujući Duhu Božjemu mi možemo imati mir, u miru živjeti, najprije taj mir osjetiti u svome srcu i duši i taj mir poslati podijeliti s članovima svoje obitelji, a onda i osobno i zajednički kao obitelj nosimo dalje u župnu zajednicu, u biskupijsku zajednicu, u društvo – posvijestio je biskup Štironja.

U osvrtu na prvo čitanje, podsjetio je da su se na Pedesetnicu svi razumjeli. „Svi su razumjeli jezik, a to znači da ih je Duh Božji sjedinio, da im je dao ono što do tada nisu imali. Oni nisu mogli zajedno, jer je svatko isticao samo svoje, a Isus želi reći jedno: Svi smo isti.“

Nastavljajući u tom duhu, biskup je rekao da „smo veliki onoliko koliko smo zajedno, koliko razumijemo jedni druge, koliko smo se udružili. Crkva nudi jezik koji razumije svatko, a to je jezik ljubavi, jer ne moraš govoriti strani jezik da bi pokazao svoju ljubav, svoje poštovanje. Možda ćete reći: ‚Crkva dvadeset godina naviješta taj jezik, a opet se ljudi svađaju, ne mogu zajedno, nastaju problemi.‘ No, to znači da treba govoriti jezikom ljubavi, jezikom praštanja, jezikom milosrđa. A taj jezik zaboravljamo, zato što ga ne govorimo često.“

Taj jezik biskup je posebno preporučio krizmanicima, te ih potaknuo da šire jezik ljubavi, i druge poučavaju u tom umijeću, jer to je od krizme, kada preuzimaju svoja obećanja – ona ista koja su dali njihovi roditelji na njihovom krštenju, njihova misija.

Nadalje je biskup upozorio, kako se često kaže za krizmu da je to sakrament zrelosti. No, da je to uistinu tako, ne bi krizmanici nakon krizme otišli i ne bi ih više vidjeli u crkvi. Stoga je naglasio, kako je krizma sakrament koji otvara vrata zrelosti, jer zrelost je kada živimo ono što obećamo, kada svaki dan potvrđujemo ono što smo obećali. „Od vas ne tražimo da budemo zreli odmah danas. Vi ćete nakon krizme ostati isti, ali ćete tijekom vremena pokazati koliko ste mudri, razumni, koliko ste jaki u vjeri, koliko ste pobožni, koliko imate strahopoštovanja prema Bogu i prema starijima u svome srcu“ poručio je biskup krizmanicima.

Na kraju homilije, biskup je pozvao vjernike da mole za krizmanike. „Molimo da Duh Sveti siđe u njihove živote, da ih osnaži, da ih ohrabri, i da im daruje darove: mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost, strahopoštovanje – i ne samo da im daruje, nego da im otvori srca kako bi surađivali s tim darovima. Jer, primiti dar i staviti ga u ladicu ništa ne znači, no, surađivati s tim darovima – to je ono što se od nas traži“, rekao je predslavitelj.

„Želim da uz pomoć svojih kumova i svojih roditelja potvrdite u životu svoju mudrost: mudrost se ne vidi, ali se vidi mudar čovjek; razum se ne vidi, ali se vidi razuman čovjek; snaga vjere se ne vidi, ali se vidi jak čovjek u svojoj vjeri, čovjek koji poznaje svoju vjeru, koji zna u što vjeruje; strahopoštovanje se ne vidi, ali itekako je znak dobrog obiteljskog odgoja, znak je istinske vjere, nade i ljubavi“, poručio je mons. Štironja krizmanicima.