„Stan je temeljna čovjekova potreba, a stambena kriza u različitim vidovima negativno utječe na zasnivanje obitelji te time i na biološku reprodukciju”, istaknuo je prof. dr. Gojko Bežovan u izlaganju o stambenom zbrinjavanju koji utječe na iseljavanje.

Rekao je kako imamo ozbiljan problem u zemlji da ljudi koji rade u hrvatskoj izvršnoj vlasti nemaju kapacitet za sudjelovanje u procesima europeizacije i to je jedan od ključnih razloga zašto se ne povlači europski novac. Istaknuo je kako su izazovi stambenog zbrinjavanja neuređeno tržište privatnog najma stanova, prenamjena stanova u apartmane, stanovanje s roditeljima i stambena deprivacija. Naglasio je kako više od 40 posto naših sugrađana u Hrvatskoj živi u uvjetima prenaseljenosti.

„Na stambenom tržištu kod nas se efektivno pere novac. To je jedan od ozbiljnih razloga zašto rastu cijene stanova”, istaknuo je prof. dr. Bežovan.

Rekao je i kako je cijena stanova očita, a rast će i cijena stanovanja jer u dogledno vrijeme će poskupjeti i energenti. Prema rezultatima EUROSTATA, 50 posto naših sugrađana teško podmiruje troškove stanovanja. S rastom troškova, tvrdi prof. dr. Bežovan, imat ćemo dodatne probleme, a tu je i problem teško sagledivih učinaka potresa. Nadalje, naglašava kako pored svega tema stambenog zbrinjavanja nije tema javnih rasprava.

Ističe kako smo u Hrvatskoj donijeli strategije za mnoge stvari, ali nikad nismo donijeli za stanovanje i stambenu politiku.

Na pitanje što bi Crkva mogla poduzeti na ovu temu, navodi: zagovarati izradu programa stambene politike koji bi podmirivali potrebe ranjivih društvenih skupina, uložiti dio zemljišta koje ima u svom vlasništvu za obiteljsku stambenu gradnju, neiskorištene crkvene objekte prenamijeniti za smještaj učenika ili studenta.

„Najpogubniji je hrvatski iseljenički val u Njemačku nastao ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine. Tada u velikom broju iseljavaju mlade obitelji s djecom, što se uvelike negativno odražava na demografsko stanje u Republici Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini”, istaknuo je u izlaganju dr. Adolf Polegubić govoreći o iseljavanju hrvatskih državljana u Njemačku.

U izlaganju se služio aktualnim podatcima njemačke Savezne statističke službe iz Wiesbadena te statistikama Katoličke Crkve u Njemačkoj pa je između ostaloga, napomenuo da je od 2010. do 2020 u Njemačku odselilo 426. 845 tisuća Hrvata, a samo u 10 godina broj se popeo za više od 200 tisuća.

Istaknuo je da danas u Njemačkoj djeluje 97 hrvatskih katoličkih misija i zajednica. Ne smije se zaboraviti i na višeslojnost Hrvata u Njemačkoj s obzirom na više hrvatskih naraštaja koji danas žive i djeluju u toj zemlji. U zaključnom dijelu donesene su prognoze mogućeg djelovanja Hrvata u Njemačkoj u budućnosti.

„Što će se dogoditi kad u Njemačkoj ne bude dovoljno hrvatskog pastoralnog osoblja? Hoće li se Hrvati u budućnosti uspješno integrirati u njemačko društvo ili će nestati u asimilaciji? Sve su to izazovi o kojima bi trebalo voditi računa već sada, kako sutra ne bi bilo kasno. Očekuje se više potpore od matičnih država, RH i BiH, i od domovinske Crkve”, istaknuo je dr. Polegubić te naglasio da je dobro da se organiziraju ovakvi skupovi i traže rješenja, s čime se trebalo početi puno ranije.

Panel Iseljavanje I. održan je u sklopu Šestog hrvatskog socijalnog tjedna u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve u Zagrebu u subotu, 23. listopada u zgradi Hrvatske biskupske konferencije.