Sv. Krševan je ranokršćanski akvilejski mučenik pogubljen u vrijeme Dioklecijana u 4. st. Bio je i duhovni pratitelj sv. Stošije kada je ona bila utamničena. Pred relikvijarom u obliku ruke sv. Krševana, zadarski gradski rektori stoljećima su polagali prisegu da će časno obavljati svoje javne dužnosti kao gradska vlast te se sv. Krševan osobito slavi kao zaštitnik Uprave Grada Zadra.

Lik sv. Krševana kao vojnika na konju s kopljem u ruci nalazi se na zastavi i grbu Grada Zadra. Grad Zadar tradicionalno svake godine, na blagdan sv. Krševana dodjeljuje Priznanja i Grb Grada Zadra zaslužnim pojedincima i ustanovama, među kojima su često i pojedinci i ustanove iz crkvenog područja djelovanja.

Također, na blagdan sv. Krševana Gradsko vijeće Zadra u HNK Zadar održava svoju Svečanu sjednicu na kojoj se predstavi učinjeno u Zadru i najave planirani projekti, a na toj sjednici kao uzvanik tradicionalno sudjeluje i zadarski nadbiskup.

„Čvrsti karakteri ne prihvaćaju ucjene i obećanja koja štete slobodi i dostojanstvu savjesti“, poručio je nadbiskup Puljić u propovijedi, rekavši da su Zadrani zahvalni Bogu što kao svoga zaštitnika imaju i slave sv. Krševana, „vrloga muža i poznatog rimskog časnika“.

„Sv. Krševan bio je podanik cara Dioklecijana, ali i učenik Isusa iz Nazareta i nije te dvije stvari smatrao nespojivim. Dapače, bio je kao kršćanin hrabar i angažiran jer vjeru nije držao privatnom stvari“, istaknuo je mons. Puljić, naglasivši da je sv. Krševan bio vođen načelom: ‘Ja vjerujem i ne plašim se da to i drugi znaju. Ja vjerujem i ne stidim se toga što sam sljedbenik Isusa Krista’.

„Sv. Krševan Bogu se klanjao i molio, ljude je volio, a vlast poštivao. Kako je prekrasno trojstvo naš zaštitnik spojio u svom životu?! I kao kršćanin nije se osjećao ugroženim. Takvim se osjećao njegov progonitelj, car koji mu je zanijekao pravo na njegovo životno uvjerenje. Car se smatrao gospodarom života i smrti svoga časnika kršćanina. Nisu nam nepoznati takvi stavovi iz nedavnih totalitarizama kad su ‘veliki vođe’ preuzimali vlast gospodariti nad životom i smrću svojih podanika“, poručio je nadbiskup Puljić.

Predslavitelj je podsjetio kako je davno pisac Diogenet zabilježio u svojoj poslanici, „što će biti trajno suvremeno i u duhu je razmišljanja o sv. Krševanu; kako se ‘kršćani ne razlikuju od ostalih ljudi ni područjem gdje stanuju, jezikom ni načinom života. Provode život na zemlji, ali na nebu im je domovina. Pokoravaju se izglasanim zakonima, a načinom svoga života ih nadvisuju. Ljube sve, a svi ih progone, preziru i osuđuju. Ubijaju ih, a oni oživljavaju. Vrijeđaju ih, a oni blagoslivljaju. Ponižavaju ih, a oni im iskazuju čast. Kad dobro čine, kažnjavaju ih kao zločince. Dok podnose kaznu, raduju se kao da oživljavaju. Što je duša u tijelu, to su kršćani u svijetu’“, podsjetio je na Diogenetove misli mons. Puljić.

Njegujući osjećaj da smo mi ljudi na zemlji prolaznici i putnici, nadbiskup je rekao da te Diogenetove misli možemo osmisliti i u vremenu u kojem mi živimo naš život i kršćanstvo.

„Svetom Krševanu nuđen je položaj, samo neka počasti lažne bogove, kumire. Nuđeno mu je namjesništvo jedne rimske pokrajine, ali uz uvjet da se odrekne vjere u Isusa Krista. No, čvrsti karakteri ne prihvaćaju ucjene i obećanja koja štete slobodi i dostojanstvu savjesti.

Božji vitez Krševan ne samo da nije prihvatio zavodljivu ponudu, nego je svojim stavom i riječima hrabrio progonjene kršćane, njegove supatnike u Rimu, neka se ne boje i neka ustraju. Među njima je bila i sv. Stošija, Rimljanka koja je već bila zatočena zbog svoje vjere. Uslijedilo je progonstvo u Akvileju gdje je i Krševan završio mučenički, odsijecanjem njegove glave“, rekao je mons. Puljić.

Krševan je bio vojnik i podanik cara Dioklecijana koji pak nije volio kršćane. „Ali, Krševan je bio vrli učenik Isusa iz Nazareta koji je nadvisio netrpeljivost. I Krševan je molio za Dioklecijana i poštovao ga.

Kao angažirani kršćanin, Krševan je javno, bez straha i stida očitovao svoj životni stav i opredjeljenje. Bio je poznat po čvrstoj vjeri u Isusa Krista, jedinog Otkupitelja čovjeka, kao i po izrazito velikoj ljubavi prema svakom čovjeku – pa i prema neprijateljima, protivnicima, onima koji njega ne vole. No, Krševanov stav očitovao se i u izrazima poštovanja prema onima koji su obnašali vlast u narodu“, poručio je nadbiskup Puljić.

Nadbiskup je istaknuo kako nam se, slušajući o životu naših mučenika, čini da je to davna prošlost. Podsjetio je kako se u zadnje vrijeme na osobit način u Zadarskoj nadbiskupiji sjećamo naših mučenika od prije 70 godina. Među njima je veliki lik Ivo Mašina, uzorni kršćanin, vjernik laik kojega je krasio duh Božji, izuzetno je poznavao Sveto pismo, svjedočki je živio i domoljublje, zbog čega je bio utamničen i ubijen.

Mladi svećenik mučenik, don Eugen Šutrin, ubijen je tek na početku svoje svećeničke službe, kao župnik u Privlaci gdje je tek bio došao na službu.

„Povijest nije samo iz prvih vremena progona kršćanstva, nego smo i mi živi svjedoci toga duha koji je nazočan i danas u svijetu, koji ne voli kršćane, kojima smetaju kršćani i njihova svjedočanstva. I ponosni smo da je taj duh živ. Ponosni smo što im se utječemo i pod njihovu zaštitu im se preporučujemo“, poručio je mons. Puljić.

„Zahvalni smo Bogu što je Zadar stoljećima imao kao svoga zaštitnika vrlog rimskog časnika i Božjega viteza sv. Krševana. On je stoljećima bio duša grada Zadra, u duhu Diogenetove rečenice da su kršćani duša ovoga svijeta. Mi i danas osjećamo njegovu nazočnost i zahvaljujemo Bogu što mu se možemo moliti i utjecati“, poručio je mons. Puljić.

Istaknuvši da su Zadrani prepoznali Krševanove viteške odlike „časti, vjernosti, čestitosti, odvažnosti i hrabrosti“, uzeli su ga za svoga nebeskoga zaštitnika.

„Kao njegovi odani štovatelji, Zadrani su nastojali prihvatiti Krševanove ideale i ostvarivati ih u životu, kulturi, u javnom i privatnom radu. Vjerovali su, kako nas lijepo poučava drugi Kristov sljedbenik, apostol naroda sveti Pavao, da ‘nismo bez nade jer smo sinovi Božji’ (Rim 8, 14), a to sinovstvo primili smo na krštenju, pa možemo klicati Abba – Oče“, rekao je mons. Puljić.

Tragom pročitane Božje riječi na Krševanov blagdan, nadbiskup je istaknuo poklik apostola Pavla Rimljanima: Ništa nas ne može rastaviti od ljubavi Kristove. Ni nevolja, tjeskoba, progonstvo, glad, golotinja, pogibao, mač, smrt ni život, vlasti, sadašnjost ni budućnost, sile, dubina i visina, niti ikoji drugi stvor.

„Ama baš ništa ne može nas ‘rastaviti od ljubavi Božje u Kristu Isusu Gospodinu našemu’ (Rim 8, 18). I mi uz svetkovinu mučenika Krševana molimo da i nama Gospodin da onu snagu duha kojom je nebeski vitez Krševan vjerno služio Bogu i u muci izvojevao pobjedu, po Kristu Gospodinu našemu“, poručio je nadbiskup Puljić.

U misi su koncelebrirali zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima fra Tomislav Šanko i 17 svećenika. Pjevanje je predvodio Katedralni zbor sv. Stošije pod ravnanjem mo Žana Morovića i u orguljaškoj pratnji Dragana Pejića.

U misi je sudjelovao i gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić koji je nakon mise sa svojim suradnicima, uz razmjenu čestitku i dobrih želja za blagoslov grada, bio sa zadarskim nadbiskupima i svećenicima na svečanom domjenku u Nadbiskupskom sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru.