Nadbiskup Uzinić primio ravnatelje osnovnih i srednjih škola te predstojnike i pročelnike za školstvo

Uvodnu riječ uputila je predstojnica Katehetskog ureda Ksenija Rukavina Kovačević, koja je na početku zahvalila uzvanicima na dolasku i iskazala im dobrodošlicu. Izdvojila je dva temeljna povoda održavanja susreta. Prvi, koji je šireg povijesnog okvira, a tiče se nešto više od tri desetljeća postojanja konfesionalnog katoličkog vjeronauka u hrvatskom školstvu, i drugi, aktualnijeg vremenskog okvira, koji se odnosi na upoznavanje s novim riječkim nadbiskupom i na zahvalu za višegodišnju suradnju Riječke nadbiskupije s ravnateljima škola.

Uime svih vjeroučiteljica i vjeroučitelja Riječke nadbiskupije Predstojnica je izrazila zahvalu ravnateljima za svu susretljivost, pomoć, suradnju i otvorenost u promociji statusa katoličkog vjeronauka u školi, kao i za sav njihov ljudski i stručni doprinos provođenju vjersko-odgojne socijalizacije djece i mladih u partnerskom dijalogu s vjeroučiteljima, roditeljima učenika koji upisuju katolički vjeronauk te crkvenim službenicima, svećenicima, od kojih su mnogi tijekom tri desetljeća vršili službu školskih vjeroučitelja.

U najavi riječkoga nadbiskupa Mate Uzinića predstojnica je iznijela nekoliko podataka relevantnih za veliku promjenu na biskupskoj stolici riječke Crkve. Tako je naglasila da je 16. prosinca 2020. kao dotadašnji dubrovački biskup Mate Uzinić preuzeo službu riječkog nadbiskupa koadjutora s posebnim ovlastima upravljanja. Dvije godine kasnije, na spomendan sv. Ivana XXIII., 11. listopada 2022., Apostolska nuncijatura u RH priopćila je točno u podne da je papa Franjo prihvatio odreknuće od službe riječkog nadbiskupa metropolita Ivana Devčića, čime je upravljanje Riječkom nadbiskupijom preuzeo novi nadbiskup. A prije  mjesec dana, točnije 4. studenog, mons. Uzinić liturgijski je preuzeo biskupski štap od svog prethodnika i tako u potpunosti preuzeo biskupsku službu upravljanja.

Riječki nadbiskup se u prigodnom obraćanju osvrnuo na dosadašnje susrete s pojedinim ravnateljima škola u sklopu pastirskih vizitacija župa, rekavši da se tijekom istih uvijek osjećao prihvaćenim. Parafrazirajući misli pape Franje iz knjige „O odgoju“, a u kontekstu uloge odgoja, odgojitelja i vjeronauka u školama, kao razlog zbog kojega je prisutan isti u školi, istaknuo je nadu u novo čovječanstvo i mogućnost drugačijeg svijeta. Želimo širiti nadu, mogućnost novog čovjeka. Mnoge ustanove žele obrazovanjem stvoriti vukove, a ne braću. Odgajaju za natjecanje i uspjeh na štetu drugih. Mnogi učenike potiču da budu broj u rezultatima, a ne u suosjećanju. Međutim, naše specifično kršćansko poslanje je doprinijeti odgoju koji će svjedočiti i ostvariti drugi način čovječnosti. To je ono što doista želim za naš vjeronauk i nadam se da on to pruža, rekao je nadbiskup Uzinić.

Govoreći o vremenu došašća, a u radosnom iščekivanju Božića, nadbiskup je poručio da je Božić Božje uvjerenje da je moguć bolji čovjek, da je moguće bolje čovječanstvo. Bog se rodio s tom nadom da se može biti boljim čovjekom. U tom smislu škole i školski vjeronauk postoji kako bi se nada boljeg čovjeka, čovjeka koji se može bolje uklopiti i ugraditi u društvenu zajednicu u kojoj jedni drugima nismo konkurencija i neprijatelji, nego braća. To je Božić. Bog nam je u Božiću pokazao da smo jedni drugima braća. Još više, on nam je pokazao da nam on želi biti brat kako bismo jedni drugima i svima oko sebe mogli biti više braća i sestre, poručio je nadbiskup.

Podsjetio je i na tri izazova koja papa Franjo ističe u istoimenoj knjizi, a koja su međusobno povezana i predstavljaju izazove ne samo za školski vjeronauk, nego i za škole općenito. Prvi, stremiti tome da naša zadaća dade ploda, a da ne zapostavi rezultate. Drugi, dati prvenstvo kriteriju besplatnosti, ne gubeći iz vida učinkovitost. Trebamo biti oni koji daju rezultate i na drugim razinama, ali to ne možemo učiniti bez darivanja sebe i od sebe. Jedan od problema našega društva jest da nismo dovoljno razvili osjećaj za darivanje svoga vremena, za volontiranje. Nadbiskup je izrazio radost što u Rijeci svjedoči velikom broju ljudi koji su spremni staviti sebe i svoje vrijeme na raspolaganje onima koji su u tranzitu, migrantima, onima koji trebaju pomoć drugoga. U njima prepoznajemo svoju braću i sestre, poručio je nadbiskup. Drago mi je da su se u tome povezali oni koji vjeruju i oni koji ne vjeruju. To nam je omogućilo i da se međusobno možemo prepoznati kao braća i sestre, zaključio je nadbiskup.

I treći izazov koji je Papa Franjo naveo, a taj je stvarati ozračje u kojemu izvrsnost ne znači gubitak solidarnosti. To je ono što se pokazuje u praksi i čemu doista trebamo poučavati. To je izazov za učionice i škole. Izazov je to osobito i za vjeronauk u školi. Nije zadaća samo prenijeti vjeru koja bi se trebala primarno prenositi u župnoj zajednici, nego da se upozna kršćanska vjera, ali i druge vjere te da se razvije osjećaj solidarnosti i ljudskosti. U tom smislu, ako u našim školama ne nastaju drugačiji oblici čovječnosti, drugačije društvo, drugačija kultura, osobito ako vjeronauk u tome ne daje svoj doprinos, onda gubimo vrijeme i možemo dovesti u pitanje opstojnost vjeronauka u školi, poručio je nadbiskup.

Zaključujući u svom obraćanju, istaknuo je da je tijekom dosadašnjih pohoda školama i u individualnim susretima s vjeroučiteljima uvidio kako se gotovo svi vjeroučitelji vrijedno trude i svoj rad u školi ne shvaćaju suhoparno kao posao, nego kao poslanje. Nadam se da ste se i vi u to uvjerili, poručio je ravnateljima, i dodao da su mu to isto posvjedočili i sami vjeroučitelji o njima i njihovom pristupu prema službi koju vrše. Na kraju je svima čestitao blagoslovljen Božić i svakim dobrom ispunjenu novu godinu.

Prisutnima se obratila i pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Primorsko-goranske županije Edita Stilin koja je zahvalila riječkom nadbiskupu i predstojnici Katehetskog ureda na dosadašnjoj izvrsnoj suradnji. Riječi zahvale uputila je i svim ravnateljima na požrtvovnom radu u izazovnim vremenima, osobito u aktualnoj situaciji ratnih stradanja u Ukrajini zbog čega oko 200 učenika iz ove ratom zahvaćene zemlje trenutno pohađa osnovne i srednje škole Primorsko-goranske županije, u čemu im pomaže kroz različite vidove pomoći i Riječka nadbiskupija.

Voditelj Županijskih stručnih vijeća za ravnatelje PGŽ-a i ujedno ravnatelj OŠ Hreljin Zoran Pavletić u obraćanju je izdvojio kršćanske kreposti: vjerovati, nadati se i voljeti. „Mi, zaposleni u odgoju i obrazovanju, vjerujemo da je znanje temeljno obilježje slobode i jedino blago koje nam nitko ne može uzeti. Stoga smo izabrali odgajati i poučavati djecu i mlade da shvate smisao učenja, vrijednosti znanja i potrebu odgoja za vrijednosti. Nadamo se pozitivnim rezultatima naših nastojanja i vjerujemo u njih. U našem pozivu vodi nas ljubav prema čovjeku i djetetu kojemu pomažemo odrastati u odgovornu osobu i pravednu, onu koja koje će dati doprinos stvaranju boljeg i ljepšeg svijeta“, poručio je ravnatelj Pavletić. Na kraju je rad svih ravnatelja i ostalih zaposlenika škola preporučio u nadbiskupove molitve kako bi svi skupa, duhovno ojačani, uspjeli odgovoriti zahtjevnim zadaćama koje su stavljene ispred njih na dobrobit svih učenika i društvene zajednice.

U glazbenom dijelu programa nastupile su učenice Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova i korisnice Ženskog učeničkog doma Marije Krucifikse Kozulić u Rijeci Kristina Krstaš i Eva Perčinić te zbor učenika Katoličke osnovne škole „Josip Pavlišić“ u Rijeci, izvijestila je Riječka nadbiskupija.