Zbog epidemiološke situacije ove godine obredi Cvjetnice bili su ponešto izmijenjeni u odnosu na redovito održavanje liturgijskih obreda. Izostalo je tako okupljanje vjernika kod nekadašnje prve župne crkve Gospe na Batku i procesija do župne crkve, pa su se vjernici odmah okupili u župnoj crkvi, dok je većina obrede pratila na trgu pred crkvom.

Predvodeći Cvjetnicu u župskoj crkvi sv. Jeronima nadbiskup je okupljenima posvijestio kako je Veliki tjedan obnova onoga što je Isus Krist učinio za spasenje svakoga čovjeka.

Isus je živ jer je uskrsnuo, On je među nama

“Ne radi se samo o jednomu povijesnom događaju koji učimo kao i druge događaje iz crkvene i svjetske povijesti. Isus je živ jer je uskrsnuo i jer je među nama. On nam omogućuje da zajedno s Njim živimo dane Velikog tjedna”, rekao je na početku propovijedi nadbiskup Eterović, potaknuvši vjernike na sudjelovanje u obredima Svetoga tjedna.

Osvrnuvši se na navještaj Muke Gospodinove koji se čitao iz Evanđelja po Marku, primijetio je kako Muka i likovi koji se u njoj spominju nisu iznad kršćana već su duboko povezani s kršćanima.

“Svi smo mi aktivni sudionici drame Kristova života, njegove muke, smrti i uskrsnuća. U izvještaju smo čuli toliko osoba. Svaka od njih je posebna, a kroz povijest se obnavlja. Juda tako izdaje Gospodina, Petar također izdaje Isusa, ali se kaje i vraća Isusu. Većina ljudi, doznajemo iz izvještaja, neprijateljski je raspoložena prema Isusu, dok je mala grupa vjernih te slijede Isusa i ostaju s Njime do kraja”.

“U toj maloj grupi nalazi se majka Marija i nekoliko pobožnih žena. I tijekom križnoga puta nalazimo također dobre ljude, osobito jeruzalemske žene koje oplakuju Isusa i njegovu sudbinu. Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ, možda na početku nevoljko, ali kasnije je i on spoznao da se radi o pravedniku nevino optuženomu na smrt. Na kraju nalazimo i rimskog satnika koji potaknut svim onim što se događalo priznaje da je Isus ne samo čovjek, a Bog i njemu otkriva svoju snagu i spasenje”, pojasnio je mons. Eterović.

I u naše vrijeme mnogi su kršćani upravo zbog svoje vjere nedužno osuđeni i pogubljeni

U propovijedi papinski nuncij u Berlinu naglasio je kako su i u današnje vrijeme toliki pravednici optuženi na smrt. „I u naše vrijeme mnogi su kršćani upravo zbog svoje vjere i pripadnosti Isusu Kristu nedužno osuđeni i pogubljeni. Papa Franjo često ističe da više mučenika ima u našemu 21. stoljeću nego u prvim stoljećima kršćanstva. Nažalost, i statistički podaci nam to potvrđuju”, istaknuo je.
U razmišljanju upućenomu Božjemu puku osvrnuo se i na ponašanje naroda, ukazavši na manipulacije koje se izvode s narodom i danas.

“Na početku narod pjeva ‘Hosana Sinu Davidovu, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!’, a malo kasnije viče ‘Raspni ga, raspni’. Iz Svetoga pisma znamo da je narod bio manipuliran, postojali su oni koji su znali kako raditi s narodom, kako da od prihvaćanja Isusa postanu njegovi protivnici. Samo jedna mala grupa, ostatak Isusovih učenika, bio je do kraja vjeran i nije podlegao toj manipulaciji. To se događalo prije dvije tisuće godina, ali tehnika ostaje uvijek ista. Danas je ona još i usavršena, zahvaljujući modernim sredstvima priopćavanja”, upozorio je nadbiskup.

U ovom svijetu postoji borba između dobra i zla, između kulture života i kulture smrti.

Primijetio je, nadalje, kako i danas postoje svjetski moćnici koji rade protiv Isusa Krista i njegove Crkve.
“U ovom svijetu postoji borba između dobra i zla, između kulture života i kulture smrti. Pred kulturom smrti Isus nas poziva da budemo svjedoci kulture života. Nema nama kršćanima drugoga puta spasenja nego prihvatiti svoj križ, pretvoriti taj križ u izvor milosti, a to možemo samo ako smo povezani s Isusom Kristom”, poručio je na kraju homilije.

Nakon misnog slavlja u pučiškoj crkvi izloženo je Presveto na tradicionalno četrdesetsatno euharistijsko klanjanje. Nadbiskup Eterović zadržao se u kratkoj molitvi pred Presvetim. Osim u Pučišćima, takav oblik velikotjedne pobožnosti poznat je u još nekoliko župa na otoku Braču te je drevni običaj uoči slavlja Vazmenog trodnevlja.