Obitelj u aktualnoj politici

Zagreb, (IKA) – U 2003. godini očekuje se da će prvi put broj živorođene djece biti ispod 40.000, što se posljednji put u Hrvatskoj dogodilo 1726., kad je imala oko 900.000 stanovnika, upozorio je demograf dr. Jakov Gelo na okruglom stolu Ureda HBK za obitelj koji je o temi obitelj u aktualnoj politici održan 17. studenoga u Tribini grada Zagreba. Ističući da je u europskim razmjerima malo zemalja koje imaju tako visoku bračnost kao Hrvatska, dr. Gelo ukazao je da se ipak sve više odgađa sklapanje braka te da je sve više onih koji u braku ostaju bez potomstva. Hrvatska država i na tako malobrojnoj djeci zarađuje, jer se sve, osim majčinog mlijeka, mora kupiti na tržištu, a na sve te proizvode zaračunata je i puna stopa PDV-a. Podsjećajući kako sve političke stranke spominju u programima i demografske probleme te nude rješenja za njih, upozorio je da kad dođu na vlast za nepovoljne demografske trendove kažu da se oni ionako u četiri godine ne mogu riješiti. Nešto optimističniji bio je demograf dr. Anđelko Akrap koji je, na temelju istraživanja provedenog na 1.220 ispitanica u dobi od 20 do 35 godina pokazao, kako je rekao, dosta iznenađujuće rezultate za razliku od nekih stavova koji se nameću u medijima. Prema tim podacima žene žele imati u prosjeku 2,7 djece. Da brak kao institucija nije zastario smatra 97% žena. Pritom je upozorio da sve zemlje, pa tako i Hrvatska pate od kroničnog nedostatka infrastrukture za pomoć zaposlenoj ženi. Ukazao je i na veliku diskriminaciju žena s djetetom prilikom zapošljavanja. Ekonomist dr. Mate Babić osvrnuo se na činjenicu da su stranci kupili hrvatske banke i poduzeća, istaknuvši da su oni ipak došli kako bi sebi činili dobro i ostvarili profit, te da će stoga tražiti jeftiniju radnu snagu, i da neće, primjerice upošljavati trudnice ako im je to trošak. Istaknuo je nadalje da će, prema razvojnim projekcijama, Hrvatska u idućih pet godina trebati uvesti 100.000 radnika iz svoje okolice. Od tih 100.000 neki su zbog svoje vjere i kulture demografski agresivniji od Hrvata i oni bi mogli, reproducirajući se brže od Hrvata, izmijeniti demografsku i vjersku strukturu. Dr. Babić ukazao je i na velike etičke probleme, upozorivši da više nema kultova rada, obitelji, djece. Koristeći se ekonomskom terminima je da dijete jest trošak, privatni, ali ono je i izvor radne snage pa je društveno koristan. Ekonomska korist od imanja više djece puno je veća nego što su privatni troškovi obitelji i ekonomski je opravdano da se ti troškovi pokriju, smatra dr. Babić. Pravnik dr. Nenad Hlača govorio je o hrvatskom obiteljskom zakonodavstvu, a potom je profesor na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu dr. o. Ivan Koprek izložio što o obiteljskoj problematici kaže Crkva, prikazavši Povelju o pravima obitelji pape Ivana Pavla II. iz 1983. Dr. Koprek istaknuo je osiguranje života kao važnu zadaću obitelji, rekavši i da jakost naroda nije samo u tvarnim dobrima, nego da ona mora počivati na čvrstom temelju, zdravoj i brojnoj obitelji.