Objavljena Papina apostolska pobudnica Laudate Deum
Foto: Vatican Media // Tlo opustošeno sušom
Osam godina nakon enciklike Laudato si’ u Vatikanu je objavljena apostolska pobudnica Laudate Deum kao nastavak Papine enciklike o brizi za zajednički dom. Ne reagiramo dovoljno brzo, piše Papa, blizu smo prijelomne točke. Papa u dokumentu kritizira poricatelje klimatskih promjena, tvrdeći kako iza globalnog zatopljenja nedvojbeno stoji čovjek, piše Vatican News
„Vremenom sam shvatio da naši odgovori nisu bili primjereni, dok se svijet u kojem živimo ruši i možda se bliži prijelomnoj točci”, piše Papa ističući kako će “utjecaj klimatskih promjena sve više štetiti životima i obiteljima mnogih osoba”.
To je “jedan od glavnih izazova s kojima se suočava društvo i globalna zajednica”, a “posljedice klimatskih promjena trpe najranjiviji ljudi diljem svijeta”, upozorava Sveti Otac.
“Unatoč svim pokušajima da se taj problem negira, prikrije, zataška ili relativizira, znakovi klimatskih promjena su tu i sve su očitiji”, kaže Papa koji nadalje primjećuje da smo “posljednjih godina svjedoci ekstremnih vremenskih pojava, čestih razdoblja neuobičajene vrućine, suše i drugih ekstremnih klimatskih prilika”.
“Specifične klimatske promjene koje je izazvao čovjek značajno povećavaju vjerojatnost ekstremnih pojava koje su sve učestalije i intenzivnije”. Govoreći o onima koji umanjuju utjecaj klimatskih promjene, Papa odgovara: “ono što trenutno doživljavamo je neobično ubrzanje zagrijavanja, takvom brzinom da će trebati samo jedna generacija – ne stoljeća ili tisućljeća – da se to potvrdi.”
“Vjerojatno će za nekoliko godina mnoge populacije morati preseliti svoje domove zbog ovih činjenica”, piše Papa.
“Kao i obično, čini se da je za sve kriva sirotinja. No, zapravo je istina da bogatiji postotak planeta zagađuje više od najsiromašnijih i da su emisije po glavi stanovnika bogatijih zemalja mnogo veće od onih siromašnijih.” “Zar možemo zaboraviti da je Afrika, dom više od polovice najsiromašnijih ljudi na svijetu, odgovorna za minimalan udio povijesnih emisija?”, pita se Papa.
Papa također pobija one koji tvrde da će napori za ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem upotrebe fosilnih goriva “dovesti do smanjenja broja radnih mjesta”. Ono što se zapravo događa jest to da “milijuni ljudi gube posao zbog različitih učinaka klimatskih promjena: porast razine mora, suše i druge pojave koje utječu na planet ostavili su mnoge bez posla.”
Istodobno, “prijelaz na obnovljive oblike energije, kojima se pravilno upravlja” može “generirati bezbrojna radna mjesta u različitim sektorima. To zahtijeva da se političari i poslovni ljudi već sada time bave”, piše Sveti Otac.
Koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi bila je stabilna sve do devetnaestog stoljeća. U posljednjih pedeset godina njihov se porast znatno ubrzao. Globalna temperatura rasla je brzinom bez presedana, većom nego ikada u protekle dvije tisuće godina.
“Nije moguće prikriti”, upozorava Papa, korelaciju između ovih događaja i rasta emisije stakleničkih plinova. Nažalost, s gorčinom primjećuje Sveti Otac, „klimatska kriza nije baš nešto što zanima velike gospodarske sile, čija je briga što veća dobit uz minimalne troškove i u najkraćem vremenu“.
Nažalost, neki učinci ove klimatske krize već su nepovratni, barem nekoliko stotina godina, a „otapanje polova neće se moći preokrenuti još stotinama godina“.
Papa piše da se “određene apokaliptične dijagnoze mogu činiti jedva razumnima ili nedovoljno utemeljenima”, ali “ne možemo sa sigurnošću reći” što će se dogoditi. Stoga je “hitno potrebna šira perspektiva… Ono što se od nas traži nije ništa drugo nego određena odgovornost za nasljeđe koje ćemo ostaviti iza sebe, jednom kad odemo s ovoga svijeta”.
Papa ponovno potvrđuje da “svijet koji nas okružuje nije predmet iskorištavanja, neobuzdanog korištenja i neograničene ambicije”. Podsjeća da smo i mi dio prirode te da to “isključuje ideju da je čovjek tuđinac, strani element koji jedino što zna jest štetiti okolišu. Ljudska bića moraju biti prepoznata kao dio prirode”.
Ostvarili smo “impresivan i zapanjujući tehnološki napredak, a nismo shvatili da smo se u isto vrijeme pretvorili u vrlo opasna bića, sposobna ugroziti živote mnogih bića i naš vlastiti opstanak”.
“Etička dekadencija stvarne moći prikrivena je zahvaljujući marketingu i lažnim informacijama, korisnim alatima u rukama onih koji raspolažu s više resursa koji ih mogu koristiti za oblikovanje javnog mnijenja”, piše Papa.
“Mentalitet maksimalne dobiti uz minimalnu cijenu, prerušen u pojmove razumnosti, napretka i iluzornih obećanja, onemogućuje bilo kakvu iskrenu brigu za naš zajednički dom i bilo kakvu stvarnu zaokupljenost pomoći siromašnima i potrebitima koje naše društvo odbacuje”. Postoji, dakle, “vladavina onih koji su rođeni s većim mogućnostima i prednostima”. Papa Franjo poziva te pojedince da se zapitaju, “imajući u vidu djecu koja će platiti za štetu koju su učinili svojim djelima”, koji je smisao njihova života.
Papa u apostolskoj pobudnici Laudate Deum govori o slabostima međunarodne politike, inzistirajući na potrebi poticanja „višestranih sporazuma među državama”. Objašnjava da kad govorimo o mogućnosti nekog oblika svjetske vlasti regulirane zakonom, ne moramo nužno misliti na osobnu vlast, već na učinkovitije svjetske organizacije kojima je cilj globalno opće dobro, uklanjanje gladi i siromaštva i sigurna obrana temeljnih ljudskih prava.
One, piše on, “moraju biti urešene stvarnim autoritetom, na takav način da osiguraju postizanje određenih bitnih ciljeva”.
Ono za što se Papa zalaže jest “multilateralizam ‘odozdo’, a ne samo onaj koji određuju moćne elite. Za nadati se da će se to dogoditi s obzirom na klimatsku krizu”. Zato Sveti Otac ponavlja da “ako građani ne kontroliraju političku moć – nacionalnu, regionalnu i općinsku – neće biti moguće kontrolirati štetu nanesenu okolišu”.
Nakon ponovnog potvrđivanja primata ljudske osobe, papa Franjo objašnjava – govoreći o obrani ljudskog dostojanstva u svim okolnostima – da „nije stvar u zamjeni politike, već u prepoznavanju da sile u nastajanju postaju sve relevantnije”.
“Sama činjenica”, kaže on, “da odgovori na probleme mogu doći iz bilo koje zemlje, koliko god mala da bila, ukazuje na multilateralizam kao neizbježan proces”. Stoga je „potreban drugačiji okvir za učinkovitu suradnju. Nije dovoljno misliti samo na ravnoteže snaga nego i na potrebu davanja odgovora na nove probleme i reagiranja globalnim mehanizmima”; riječ je o “uspostavljanju globalnih i učinkovitih pravila”, ističe Papa.
Sveti Otac u dokumentu primjećuje također da „potreban prijelaz prema čistim izvorima energije kao što su energija vjetra i sunca, te napuštanje fosilnih goriva ne napreduje potrebnom brzinom”.
Judeokršćanska vizija kozmosa, piše papa u svojoj apostolskoj pobudnici upućenoj “svim ljudima dobre”, zastupa “jedinstvenu i središnju vrijednost ljudskog bića usred čudesnog skupa svih Božjih stvorenja”, ali “kao dio svemira, svi smo mi povezani nevidljivim vezama i zajedno tvorimo vrstu univerzalne obitelji, uzvišenog zajedništva koje nas ispunjava svetim, nježnim i poniznim poštovanjem”.
“Ovo nije proizvod naše vlastite volje; njezino je porijeklo negdje drugdje, u dubini našega bića, budući da nas je Bog tako tijesno združio sa svijetom koji nas okružuje”. Ono što je važno, piše papa Franjo, jest zapamtiti da „nema trajnih promjena bez kulturnih promjena, bez sazrijevanja stilova života i uvjerenja u društvima, a nema kulturnih promjena bez osobnih promjena“.
„Nastojanjem kućanstava da smanje onečišćenje i otpad, te da razborito troše, stvara se novu kulturu. Sama činjenica da se osobne, obiteljske i društvene navike mijenjaju … pomaže ostvarivanju velikih procesa transformacije koji izviru iz dubine društva”, piše Sveti Otac u novoj apostolskoj pobudnici Laudate Deum.