Nakon molitve Srednjega časa sve okupljene pozdravio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Podsjetio je kako je Sinodalni hod u Zagrebačkoj nadbiskupiji svečano započeo 17. listopada 2021. euharistijskim slavljem u župnoj crkvi Uzvišenja Svetoga Križa u Dugom Selu. Kardinal je naglasio kako je sinodalnost sastavna dimenzija Crkve. “Sinodalnost je znak zajedništva i znak da smo svi u istom programu koji nismo mi postavili, nego je program Isusa Krista, Isusovog evanđelja. Sinodalnost je zajedničko nastojanje da se otkrije ono što Duh Sveti, što Bog očekuje od nas”, kazao je kardinal Bozanić.

Kardinal je spomenuo i kako je papa Franjo u tom sinodalnom hodu posebno naglasio zajedništvo, sudjelovanje i poslanje – tri vida koja Crkva treba još jače posvijestiti. Govoreći o sinodalnom dokumentu Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije rekao je kako se ne radi o kronici onoga što se zbivalo u sinodskim zasjedanjima, već o dokumentu “koji daje konkretne smjernice za život Crkve sada”. Iz tog razloga u dokument su uključene i okolnosti potresa i pandemije koje su uvelike promijenile život Crkve zagrebačke.

Pomoćni biskup mons. Ivan Šaško govorio je o utjecaju pandemije koronavirusa na pastoralno djelovanje te se dotaknuo emotivne, radne i crkvene ranjivosti svećenika. Govoreći o formaciji biskup je istaknuo kako ne postoji dovoljan naglasak na izdržljivosti. Naglasio je kako je svećenicima potrebna potpora i blizina drugih svećenika te “da svećenici koji žive za druge mogu biti i umorni i tužni i bolesni.”

Pomoćni biskup mons. Mijo Gorski osvrnuo se na posljedice potresa, koji nisu u svim župama ostavile posljedice u istoj mjeri. Ipak, u središtu Zagreba, na području Gornjogradskog dekanata gotovo da nema crkvene zgrade koja nije oštećena u većoj i manjoj mjeri. Biskup Gorski istaknuo je kako su brojni projekti spremni, no čekaju realizaciju zbog spore administracije. “Potres je pokazao veliku snalažljivost i sposobnost svećenika da se zajedno sa župnim suradnicima prilagode novonastaloj situaciji”, rekao je biskup i dodao: “Nevolja je učvrstila zajedništvo i kao da je crkvenost porasla.” Nadovezujući se na riječi kardinala Bozanića koji se spomenuo riječi pape Franje o promjeni epohe, biskup Gorski rekao je kako je znakovito što je u Zagrebu ta promjena započela rušenjem: “Staro kao da je minulo, a novo nastaje.”

Arhiđakon mons. Josip Oslić dao je osvrt na svećeničke susrete u tekućoj pastoralnoj godini i spomenuo se tema o kojima se raspravljalo, poput dijaloga Crkve i društva, odgoja za sinodalnost, pastoralnog obraćenja zajednice i sl.

Nakon stanke okupljenim svećenicima obratili su se dekani Gornjogradskog, Kustošijskog i Novozagrebačkog dekanata.

Preč. Vladimir Kerečeni, dekan Gornjogradskog dekanata, naglasio je, između ostaloga, kako je u dekanatu u potresu stradalo deset od jedanaest župa te se četiri župne crkve ne mogu koristiti. Ipak, pronađeni su načini koji omogućuju redovito djelovanje u tim okolnostima. Gornjogradski dekanat oduvijek je bio važno središte ispovijedanja, s obzirom na to da se na njegovom području nalaze katedrala i crkva Sv. Franje na Kaptolu, koje su trenutačno zatvorene zbog potresa. Iz tog razloga, ispovijedanje je drugačije organizirano te je težište prebačeno na Župu sv. Blaža i Župu sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu.

Preč. Ljubo Vuković, dekan Kustošijskog dekanata, pohvalio je zauzetost svećenika u dekanatu u vremenu pandemije koronavirusa. Naglasio je kako su u potresima stradale dvije župne crkve: crkva Sv. Barbare u Vrapču te crkva Uznesenja BDM u Stenjevcu. Preč. Vuković spomenuo se i Župe bl. Ivana Merza u Španskom, koja nedjeljna i blagdanska euharistijska slavlja održava na otvorenom te iščekuje privremeni objekt na mjestu crkve. Istaknuo je i potrebu za pastoralnim prostorima u pojedinim župama te projekte koji su trenutno u realizaciji.

Preč. Ivan Topolnjak, dekan Novozagrebačkog dekanata, izvijestio je okupljene o životu župa u Novom Zagrebu tijekom pandemije i istaknuo kako je pandemija u nekim segmentima pastoralnog djelovanja pomogla župnicima u organizaciji života župe. Kazao je kako su se svi svećenici trudili organizirati sve pastoralne aktivnosti prilagođavajući ih situaciji. Govoreći o potresu preč. Topolnjak spomenuo je kako je u Novozagrebačkom dekanatu stradala samo najstarija župna crkva – crkva Sv. Klare u Svetoj Klari.

Nakon izlaganja dekana uslijedila je rasprava u kojoj su se otvorile brojne teme vezane uz pastoralno djelovanje.

Idući susret svećenika u okviru Sinodalnog hoda nakon Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije održat će se u utorak 22. ožujka u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu, a okupit će se svećenici Remetsko-sesvetskog arhiđakonata.