Na simpoziju su uz domaće hrvatske znanstvenike sudjelovali i predavači iz šest zemalja: Slovenije, Slovačke, Francuske, Italije, Rumunjske i Filipina. Uz glavnog organizatora FFRZ, suorganizatori skupa bile su znanstvene ustanove iz domovine i inozemstva: 1. Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku; 2. Filozofski fakultet Sveučilišta u Mariboru; 3. Teološki institut Saint-Yves Rennes; 4. Fakultet rimokatoličke teologije Sveučilišta u Bukureštu; 5. Fakultet „Santa Catalina“ – Filipini; 6. Središnjica Talijanske Katoličke akcije; 7. Postulatura bl. Ivana Merza.

Na početku, skupu se pozdravnim govorom obratio dekan Fakulteta prof. dr. Ivan Šestak. Među ostalim naglasio je da „skup neće iznijeti na vidjelo samo plodove dosada neistraženoga arhivskoga gradiva, nego će pružiti i perspektive za budućnost, a o čemu svjedoče i gosti-predavači iz inozemstva“.

Na skupu je sudjelovalo 18 predavača znanstvenika, profesora iz šest zemalja zajedno s kolegama iz Hrvatske. U publici je bilo oko pedeset pratitelja i slušača. Predavanja su bila podijeljena u četiri tematske cjeline: 1. Orlovstvo: Čehoslovačka – Slovenija – Hrvatska; 2. Vođe Orlovstva i Katoličke akcije u Hrvatskoj; 3. Orlovstvo i Katolička akcija u hrvatskim krajevima; 4. Ivan Merz i Katolička akcija u svijetu danas. Od inozemnih izlagača najveće zanimanje pobudio je dr. Dave dela Cruz, profesor na Pedagoškom katoličkom fakultetu na Filipinima, koji je ujedno i vicepostulator kauze bl. Ivana Merza na Filipinima.

Skup je pokazao da sadašnja generacija mlađeg naraštaja u Hrvatskoj znade veoma malo ili gotovo ništa o bujnom i aktivnom životu vjernika laika u prvoj polovini 20. stoljeća u Hrvatskoj. Nadalje je pokazao da još ima mnogo materijala po raznim arhivima iz toga razdoblja o djelovanju hrvatskih katolika laika, pogotovo kroz Hrvatski katolički pokret i katoličke organizacije koje su s njime bile povezane, što bi trebalo proučiti i iznijeti na svjetlo dana.

Posebno je istaknuto da su hrvatski katolički laici kroz tadašnje katoličke organizacije (Hrvatski katolički pokret, Domagoj, Orlovstvo, Križarstvo, Katolička akcija, Marijine kongregacije) preko svoga članstva sačuvali, učvrstili i razvijali nacionalne, kulturne, vjerske i moralne vrijednosti u hrvatskom narodu, koje su očuvali za vrijeme svih progona komunističkog režima. To je jasno izrazio i definirao don Živko Kustić, dugogodišnji urednik Glasa Koncila koji je i sam bio u svojoj ranoj mladosti član katoličke organizacije.

„Da nije bilo Katoličkog pokreta niti bi se naša domaća Crkva poslije rata tako mogla oprijeti komunizmu, niti bi se bila mogla provesti koncilska obnova. Pođemo li proučavati koja je bila temeljna snaga hrvatskog katolištva u stepinčevsko doba u poslijeratnim strašnim godinama, mislim da bi se moglo dokazati da su snaga Crkve u tim godinama ponajviše bile obitelji koje su bile odgajane u Katoličkom pokretu. Preživjeli članovi katoličkih organizacija i njihovi dobro odgojeni potomci, pomagali su svećenike, hranili ih, štitili, hrabrili, također su iz tih redova najviše dolazila nova duhovna zvanja. Tako je naš Katolički pokret premda toliko prorijeđen ratom i poslijeratnim terorom, postao polazište  i izvorište nove crkvene snage nakon rata“, opisao je don Živko što je značilo članstvo i odgoj u katoličkim organizacijama za preživljavanje i očuvanje nacionalnog i katoličkog identiteta u hrvatskom narodu za vrijeme komunističkog režima.

Na skupu je došla do izražaja potreba za sistematskim proučavanjem Hrvatskog katoličkog pokreta i ostalih laičkih katoličkih organizacija. Za to se je još od 1995. iz Vatikana posebno zalagao mons. Fabijan Veraja, dugogodišnji hrvatski službenik u Kongregaciji za kauze svetaca. Slao je poruke hrvatskim katoličkim znanstvenicima i povjesničarima da bi trebalo osnovati što prije jedan institut za proučavanje Hrvatskog katoličkog pokreta i djelovanja hrvatskih katoličkih laika u prvoj polovini 20. stoljeća.

Simpozij je dao poticaj da se o toj ideji i prijedlogu mons. Veraje počelo sasvim ozbiljno razmišljati kako ga što prije ostvariti da bi se za budućnost sačuvale mnoge vrijednosti i svjedočanstva ostvarena za vrijeme djelovanje hrvatskog katoličkog laikata iz toga razdoblja.

U nastavku donosimo sažetke predavanja:

ORLOVSTVO: ČEHOSLOVAČKA – SLOVENIJA – HRVATSKA

Prof. dr. Ivica Musa – prof. dr. Ivan Šestak: Katolička akcija: predpovijest i povod nastanka organiziranoga laikata

Unutarnji ustroj Crkve je od apostolskih vremena do 20. stoljeća prolazio niz preobrazbi procesa višestoljetnog teološkog, socijalnog i kulturološkog oblikovanja. Do Francuske revolucije Crkva se vidi kao zajednica klerika, čuvara vjere i morala, koji inspiriraju i vode vjernike laike u oblikovanju političke zajednice: Christianitas-a. Revolucije i razvoj liberalnog društva laike stavljaju u dvostruku ulogu: vjernika odanih Crkvi, i građana primoranih sudjelovati u sekularnom društvu. Novi imperativi: katolički socijalni nauk, radništvo, itd., traže prostor javnog djelovanja koji neće izdati katoličke vrijednosti ulaskom u demokratsku političku arenu. Katolički laikat, u svom društvenom i političkom djelovanju, sve više ističe i evangelizacijski rad. U spektru katoličke laičke zauzetosti Katolička akcija je u mnogočemu najzaokruženiji poduhvat Crkve 20. stoljeća.

Dr. L’uboslav Hromjak: Katolička akcija i Orlovstvo u Čehoslovačkoj

U studiji je autor nastojao prikazati do sada nezapaženu temu Katoličke udruge Orol u njezinim temeljnim crtama nastanka i razvoja, u kojoj se udruga našla u mučnoj borbi s provladinom udrugom tjelesnog odgoja Sokol, poduprtom od strane vodećih čeških političkih stranaka. Autor iznosi pogled iz druge perspektive na ovu organizaciju, sa stajališta Slovaka i Čeha, kao i odnos biskupa u Čehoslovačkoj prema orolskoj i sokolskoj udruzi, ali i u svjetlu namjera Božićnog pastoralnog pisma biskupa u Čehoslovačkoj 1924. U studiji autor iznosi i druge mogućnosti proučavanja ove problematike.

Prof. dr. Aleš Maver: Kad je orao pojeo Orla:razvoj i značenje Orlovstva u Sloveniji s posebnim naglaskom na njegovu ukinuću

U prilogu je u glavnim crtama predstavljen razvoj orlovske organizacije i  njezino značenje za katolički društveni i politički pokret u slovenskim zemljama. Izlaganje će se osobito baviti okolnostima ukidanja te organizacije u okviru politike jugoslavizacije za vrijeme druge polovine vladavine Aleksandra I. Zastupat će tezu da je taj korak postavio vodeće ljude katoličkog pokreta u izuzetno težak položaj. Iako je razočaranje nad načinom ulaska u južnoslavensku monarhiju i nad njezinom organizacijom u Sloveniji sigurno bilo manje nego u Hrvatskoj, ipak je nemogućnost očuvanja vlastite orlovske organizacije katoličkoj strani u slovenskom javnom životu veoma jasno postavilo pred oči sve paradokse razvitka političkog i društvenog života u Karađorđevićevoj Jugoslaviji, što je na kraju vjerojatno dovelo do velikih previranja u katoličkom pokretu tridesetih godina, ali je na neki način pripremilo i teren za njegovu integraciju u vladajuću političku formaciju za vrijeme kneza Pavla.

Dr. sc. Saša Ceraj: Orlovska organizacija u Hrvatskoj

Docent Ceraj je ukazao na začetke Orlovstva koji se prepoznaju krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Češkoj i Slovačkoj gdje ono predstavlja reakciju na pojavu liberalnih strujanja i sokolske organizacije. Nastanku orlovske organizacije u Hrvatskoj prethodio je period stilizacije orlovske misli putem stvaranja filozofsko-apologetskih sustava, a primarnu odrednicu predstavljalo je osobno usavršavanje prema unutarnjim vrijednostima i osobnom razvitku. Jedinstveno usmjerenje hrvatskog Orlovstva odredit će dr. Ivan Merz uvođenjem hrvatskog specifikuma, posebno vidljivog u smjernicama enciklike Ubi Arcano Dei – apolitičnosti, novog pristupa tjelesnoj kulturi i cjelovitog razvoja osobnosti. Uz značajan prinos na odgojno-obrazovnom polju, Hrvatski orlovski savez posebno je isticao intelektualni razvoj svakog člana kao meritum hrvatskog Orlovstva te se iz tog razloga odgoj Orlova nije ograničio samo na prepoznatljive materijalne pojavne oblike već je bio usmjeren k razvoju svih potencijala ljudske osobe.

Dr. sc. Dan Đaković: Zlatna knjiga orlovske mladeži

Za članstvo novoosnovane katoličke organizacije Hrvatskog orlovskog saveza Ivan Merz je priredio duhovno-vjersko-moralni priručnik po uzoru na slovensko Orlovstvo koje je imalo isti takav priručnik pod nazivom Zlatna knjiga. Hrvatsko izdanje iste knjige Merz je međutim potpuno preradio i prilagodio  društvenim i vjerskim prilikama svoga vremena tako da mladić član  u njoj dobiva, osim tjelesnog odgoja i temeljne vjersko-moralne upute za svoj život, te smjernice za angažiranje u kršćanskom apostolatu.  Njegov čuveni Predgovor Zlatnoj knjizi jest ujedno i njegov apostolski program koji je uspio provoditi tijekom svoga života. Glavna novost i okosnica hrvatskog izdanja Zlatne knjige jest papinska Katolička akcija čija je načela Merz unio u nju, a preko nje i u Crkvu u Hrvata te ga je sam Vatikan prije beatifikacije nazvao „Pionir Katoličke akcije u Hrvatskoj. Bl. Kard. Alojzije Stepinac u mladosti je bio član Orlovske organizacije i on je u jednom pismu nazvao tu knjigu „suho zlato“.

Dr. sc. Domagoj Novosel: Razlozi i okolnosti ukidanja Orlovstva u Hrvatskoj

Stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, Hrvatska i hrvatski narod po prvi puta u svojoj povijesti izlaze iz srednjoeuropskog političkog i civilizacijskog kruga. Hrvati, kao većinskim dijelom katolički narod nakon 1918. godine postaju manjina u odnosu na pravoslavne sugrađane u novoj državi. Favoriziranje pravoslavnih elemenata unutar države, kao i nasilja koje su državni organi provodili nad hrvatskim življem postaju sve očitija te dovode do reakcije s hrvatske strane. U obzir treba uzeti i sve veću pojavu liberalnih strujanja koja su zahvatila sva područja života. U tom kontekstu treba sagledati i osnivanje Hrvatskog orlovskog saveza 1923. godine, a koji je prije svega imao cilj odgajati katoličku mladež u duhu vjere i morala. Sukladno tome tadašnje državne vlasti nisu s naklonošću gledale na osnivanje udruženja koje je okupljalo hrvatsku mladež. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra 6. siječnja 1929. godine orlovska je organizacija raspuštena.

VOĐE ORLOVSTVA I KATOLIČKE AKCIJE U HRVATSKOJ

Prof. dr. Vlado Lončarević: Prosvjetno-kulturna misao dr. Ivana Protulipca

Ivan Protulipac (1899 – 1946), lider križarskoga pokreta i pučki tribun, „najborbenija ličnost suvremene katoličke Hrvatske“ (I. Lendić), dio je svojih javnih govora i publicističkog opusa posvetio prosvjetno-kulturnim zadaćama tadašnje križarske organizacije, većinom objavljujući u križarskim glasilima onoga vremena. Os njegove misli jest odgoj u katoličkom duhu, koji, slikovito ističe, započinje sto godina prije djetetova rođenja. Protulipac je u tom pogledu razvijao misao Ivana Merza o odgoju pojedinca kao katolički formirane osobe, koja je, tako formirana, stanica društvenog i nacionalnog života. Tomu stoga treba podrediti cjelokupan odgojno-obrazovni sustav, te u tome smislu, kako ističe u jednom članku, „nema važnijeg pitanja od ovog ni na području politike ni ekonomije ni kulture. Ono je pitanje nad pitanjima i za obitelji i za društvo i za narodnu cjelinu“. U tom pogledu zahtijevao je od križarske organizacije stalan i opsežan kulturni rad. U ovom članku bit će prikazani njegovi osnovni prosvjetno-kulturni pogledi na temelju objavljenih tekstova (članaka i govora) u tisku.

Prof. dr. Božidar Nagy: Ivan Merz – idejni vođa hrvatskog  Orlovstva u koje uvodi Katoličku akciju

Nakon završenog studija u Parizu Ivan Merz dolazi u Zagreb 1922. i odmah se aktivno uključuje u apostolsko djelovanje među hrvatskom mladeži. Nakon što je u ljetu 1923. izabran za predsjednika Hrvatskog katoličkog omladinskog saveza u prosincu iste godine postaje suutemeljitelj nove katoličke organizacije Hrvatskog orlovskog savez. Odmah na početku daje joj geslo Euharistija-Apostolat-Žrtva. Glavna njegova zasluga bila je što je u Orlovsku organizaciju uveo Katoličku akciju na čijim temeljima ju je usmjeravao i čije ideje je u njoj provodio sve do kraja svoga života. Stoga je i dobio naziv idejni vođa orlovske mladeži. On je u vjerskom-moralnom smislu izvanredno utjecao preko Orlovstva na mladež svoga vremena.

Doc. dr. Krista Mijatović: Marica Stanković i Sveza hrvatskih orlica – ženska grana Orlovske organizacije

Široj je javnosti Marica Stanković poznata kao jedna od najmarkantnijih protagonistica Katoličke akcije Crkve u Hrvata u 20. stoljeću, „mučenica“ komunističkog režima i utemeljiteljica svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja. Dosadašnja objavljena literatura, uglavnom pisana književnim stilom prilagođenim širem čitateljstvu,  obuhvaća sve etape njezina života, pa tako i razdoblje njenog djelovanja u Orlovskoj organizaciji od 1920. do 1929. godine. Cilj je ovoga izlaganja, koristeći znanstvenu metodologiju, na temelju (ne)objavljenog arhivskog i dokumentarnog gradiva, prikazati rezultate istraživanja o odnosu Marice Stanković prema Svezi hrvatskih orlica kao i o ulozi koju je vršila u toj organizaciji.

ORLOVSTVO I KATOLIČKA AKCIJA U HRVATSKIM KRAJEVIMA

Dr. sc. Petar Bilobrk: Katolička akcija – nastanak i djelovanje u Hrvatskoj

Dva papinska dokumenta koja su putokaz za djelovanje katoličkoga laikata u Crkvi u Hrvata su enciklike: Il Fermo Proposito Pija X. iz 1905. godine te Ubi Arcano Dei Pija XI. iz 1922. godine. U Crkvi u Hrvata poznat kao Hrvatski katolički pokret, a nakon 1922. godine kao Katolička akcija nastao je na poticaj sveopće Crkve kao odgovor na struje koje bismo mogli nazvati skupnim imenom liberalizam. Namjera je bila u aktivnu borbu protiv ovih tendencija u potpunosti uključi i laikat. Te inicijative prvobitno su zaživjele aktivnošću krčkoga biskupa Antuna Mahnića dok je veliku i važnu ulogu uvođenja Katoličke akcije u Hrvatsku imao dr. Ivan Merz. Glavna ideja bila je kroz crkvene institucije ponuditi kršćansko obrazovanje koje će u konačnici rezultirati formiranjem sloja katoličkih intelektualaca sposobnih da se u javnoj i društvenoj sferi zalažu za vrijednosti Katoličke Crkve i da ih provode u život.

Doc. dr. Ivan Zubac: Orlovstvo i Katolička akcija u Đakovačkoj biskupiji

Docent Zubac istaknuo je kako je povijest Hrvatskog Orlovskog saveza na teritoriju tadašnje Đakovačke ili bosanske ili srijemske biskupije je vrlo bogata, sadržajna i još uvijek jednim dijelom neistražena. Orlovski Savez, zajedno s drugim udrugama Hrvatskog Katoličkog Pokreta i Katoličke Akcije prisutan je kroz cijelo razdoblje postojanja prve južnoslavenske države. Ono što se vidi, iz određenih arhivskih i bibliografski radova koji su objavljeni nakon stvaranja suvremen hrvatske države, je jedno veliko bogatstvo i razgranatost Orlovskih udruženja na području cijele tadašnje Đakovačke biskupije. Orlovske organizacije ostavile su dubok pečat na izgradnju vjerskog i nacionalnog karaktera hrvatske mladeži, a njihova prisutnost na općedruštvenom planu bila je itekako primjetna. Vodstvo Orlovskog Saveza (dr. Ivan Protulipac, dr. Ivan Merz) je kroz cijeli ovaj period imalo intenzivnu komunikaciju sa svojim podružnicama u Đakovačkoj biskupiji i sa samim Ordinarijatom, gdje se govorilo/pisalo o najvažnijim temama u životu Orlovske organizacije.

Prof. dr. Marko Trogrlić – Mate Anić, mag. edu. hist.: Orlovska organizacija  u Dalmaciji

Najvažnija osoba orlovstva u Dalmaciji bio je Frane Ženko Donadini. Nakon osnutka Jugoslavenske orlovske sveze 23. listopada 1921., u Dalmaciji se prvotno javlja sinjski „Orao“ osnovan početkom 1922. kao protuteža tadašnjem radu sokolske organizacije u Sinju. Nakon osnutka Hrvatskog orlovskog saveza (HOS) u prosincu 1923., Dalmacija je kroz dvije godine započela organizaciju orlovskih okružja po središtima pojedinih biskupija: Šibenska (Krešimirovo okružje), Splitska i makarska (Tomislavovo okružje), Dubrovačka (povjereništvo). U godini 1925., najbolji napredak zabilježilo je Šibensko okružje u kojem se istakao don Ante Radić uz potporu biskupa Jeronima Milete. Usprkos neprijateljskom rasploženju u Splitskom okružju, Donadini je uspješno provodio aktivnosti u čitavoj Dalmaciji. Društava su nastavila stabilan razvoj usprkos djelovanju ORJUNE sve do uvođenja diktature.

Banjolučki biskup dr. sc. Franjo Komarica: Sarajevski nadbiskup Ivan Ev. Šarić, Orlovska organizacija i Katolička akcija u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini djelovala je veoma aktivno Orlovska organizacija, a kroz nju i Katolička Akcija. Najzaslužniji za promicanje obje ove organizacije i njezinih odgojnih načela bio je sarajevski nadbiskup Ivan Ev. Šarić (1871. – 1960.). U pastirskom pismu svećenicama svoje nadbiskupije naziva Orlovstvo „idealni tip omladinske organizacije koja ima za glavni cilj preporod pojedinca i društva u Duhu Kristova evanđelja.“  Šarić se osobito angažirao u promicanju Katoličke akcije o kojoj je objavio mnogo članaka i dvije posebne brošure. S bl. Ivanom Merzom nadbiskup Šarić bio je u posebnom prijateljskom i suradničkom kontaktu. Naziva Merza „dobrim, dragocjenim savjetnikom, punim apostolske revnosti“.

Ante Belić, mag. phil.: Rivalstvo između Sokolstva i Orlovstva

Druga polovina 19. i početak 20. stoljeća razdoblje je velikih kulturološko-ideoloških kretanja diljem Europe. Dolazi do nastanka liberalnih pokreta koji nastoje okupiti mladež i ponuditi im određen sadržaj na području tjelesnih aktivnosti (sport, vježbe, gimnastika, itd.),  društvenog života (zabave, orkestri, zborovi, itd.), intelektualnog rada (predavanja, publikacije, časopisi, itd.). Hrvatski Sokol utemeljen je 1874. u Zagrebu, a uskoro se društva utemeljuju i u drugim gradovima.   Sokolski pokret vođen je liberalnim i prosvjetiteljskim idejama, te se nije mogao uskladiti s načelima Katoličke Crkve. Alternativno nastaju novi pokreti, među kojima se ističe „orlovstvo“ kao pokret koji je nastojao mladima ponuditi istu vrstu sadržaja (tjelovježba, društveno-kulturni život, intelektualni rad, itd.) usklađenog s načelima Katoličke Crkve i prožetog novim zamahom katoličanstva koji se događa upravo kao odgovor na rastući liberalizam. Tako dolazi do snažnog rivalstva između „sokola“ i „orla“, a ovo će izlaganje nastojati pružiti povijesno-društveni kontekst i temeljne filozofske razloge ovog rivalstva.

IVAN MERZ I KATOLIČKA AKCIJA U SVIJETU DANAS

Dr. sc. Maria Grazia Tibaldi: Katolička akcija u Italiji

U svome izlaganju Maria Grazia Tibaldi je rekla da je u Ialiji Katolička akcija djelovala u teško vrijeme fašizma, zatim Drugog svjetskog rata, u raznim otporima i postavljanjima novih temelja države Italije. Katolička akcija je u tome bila od bitnog značaja jer je odgojila laike da se odazovu svome pozivu, ostanu vjerni kršćanskim vrijednostima te djeluju društveno i politički. Danas možemo zaključiti da su teške godine bile poticaj za Drugi vatikanski sabor koji je uključivao i aktivne laike u Crkvi. Nakon 2. vat. Sabora dogodila se tzv. kriza Katoličke akcije koja se očitovala u smanjenu broja članova i osnivanju nekih drugih pokreta. Kriza je ipak imala i jedan dobar ishod, a to je ostvarenje jedinstvene Katoličke akcije 1968. godine. Već sljedeće godine, 1967., održana je sinoda O pozivu i poslanju laika u Crkvi i svijetu. Sinoda je bila prvi korak u osnivanju Međunarodnog foruma Katoličke akcije koji je potaknuo kardinal Eduarda F. Pironia, koji će biti proglašen blaženikom ove godine.

Prof. dr. Thomas Gueydier: Ivan Merz – rat, kult i kultura

Dok se bori na Talijanskom frontu uz svoju braću po oružju, Ivan Merz i Francuska su u svemu suprotstavljeni na geopolitičkom planu. No nakon završetka rata mladi Hrvat nije prestao željeti doći u Pariz, gdje je proživio dvije uzbudljive godine od 1920. do 1922., dijeleći svoje vrijeme između studija francuske književnosti u klupama Sorbonne i čestih posjeta francuskim katolicima. Tako osobni životni put Ivana Merza svjedoči o nevjerojatnoj sili koja uspijeva nadvladati rat i barbarstvo: to je kultura i ono što u njoj čovjeka uzdiže iznad svih nedaća, a to je kult-bogoslužje. S toga je gledišta vrlo značajno poglavlje koje je Ivan Merz u doktorskoj disertaciji, koju je 1923. godine napisao o Utjecaju liturgije na francuske pisce,  u kojem je obradio svjedočanstva književnika vojnika koji su kao i on  sudjelovali u ratu.

Prof. dr. Dave Ceasar dela Cruz: Bl. Ivan Merz i njegov utjecaj na filipinske katolike: povijesna analiza, misija i pobožnosti

Vicepostulator je uvodno rekao da je na Filipinima 2021. godine obilježeno petsto godina otkako je na njihovo tlo sa španjolskim kolonizatorima stiglo kršćanstvo. Rimsko Carstvo je tada imalo različite misije, a najvažnije je bilo širenje vjere. Filipini danas broje 85 milijuna katolika koji čine većinu populacije. Unazad dva desetljeća u bogatu povijest katoličke vjere na Filipine dolazi i bl. Ivan Merz zauzimajući sve veći značaj među vjernicima. Otkriće Ivana Merza na Filipinima dogodilo se nakon upoznavanja blaženikova utjecaja na liturgijsku obnovu, naglasio je dr. Dela Cruz. Trenutno na Filipinima postoji velika zajednica štovatelja bl. Ivana Merza koja u svome apostolatu ima tri važna poslanja, a to su karitativna djelatnost, evangelizacija i posvećivanje vjernika. Kako je zajednica sve brojnija postoje veliki planovi koji uključuju izgradnju velike kapele u čast bl. Ivana Merza i centra za laike pod nazivom Merz Institut.

Prof. Petar Hategan: Trajne vrijednosti u učenju i djelovanju Ivana Merza

U svome izlaganju prof. Hațegan je rekao da je nasljeđe bl. Ivana Merza iznimno dragocjeno i da imamo dužnost predstavljati ga mlađem naraštaju. U Rumunjskoj se bl. Ivana Merza posebno predstavlja hrvatskoj manjinskoj zajednici. Ostavština bl. Ivana se u Rumunjskoj prenosi posebice putem župnih kateheza jer je na tome području blaženik predano radio i ostavio nam brojne spise. Zajednica u Rumunjskoj se okuplja svakoga 10. u mjesecu u čast bl. Ivana Merza te tada sudjeluje na zajedničkoj svetoj misi i molitvi litanija. Mladima se blaženik daje kao primjer discipline, reda, poslušnosti i štovanja Euharistije. Educiranje mladih katolika u Rumunjskoj o bl. Ivanu traži ustrajnost, dosljednost i kontinuitet da bi kroz hrvatskog blaženika očuvali i dragocjen katolički identitet hrvatskoga naroda u Rumunjskoj.