Susret, kojemu je prisustvovao i umirovljeni krčki biskup Valter Župan, počeo je pokorničkim slavljem – koje je katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije predslavio vlč. Odilon Singbo – te euharistijskim klanjanjem, a nastavljen je radnim susretom u dvorani Biskupskog ordinarijata.

Dr. Singbo je održao predavanje „Umjetna inteligencija: ostvarenje transhumanizma?“ približavajući okupljenima neke karakteristične pravce koji postaju noseći u današnjem društvu. „Živimo u epohi transmanije (transrodne, transvrsne, transdobne osobe…) i epohi umjetnoga (korištenja robota i raznih tehnologija u medicini, biologiji, zatim praćenja života čovjeka itd.). Sve to u nama stvara umjetne želje, odnosno utječe na naša htijenja, postupke, usmjerenost“, istaknuo je.

Naglasio je da današnji svijet karakterizira digitalizacija, koja je donijela gubitak teritorijalnih korijena i oslobođenje od izravnih fizičkih odnosa, promjenu oblika prisutnosti, te potragu za konstrukcijom novog identiteta. „Što se tiče tehnologije, danas postoje dva pristupa: društveno-konstrukcionistički i tehno-deterministički. Prvi tehnologiji pristupa kao neutralnoj zbilji kojom se ljudi slobodno koriste, a drugi ju promatra kao oslobođenu od društvene uvjetovanosti te onu koja uvjetuje slobodu, njome upravlja. U tom drugom pristupu tehnologija zauzima prvo mjesto. Zato papa Franjo govori o tehnografskoj paradigmi gdje ne samo da tehnologija upravlja svime nego postaje i rješenjem svih ljudskih problema, pa i duhovne naravi“, objasnio je vlč. Singbo.

Podsjetio je na govor pape Benedikta XVI. o tehnološkoj ambivalentnosti. „U svaku tehniku upisana je određena namjera i ne ovisi samo o volji i namjeri njenog korisnika. Ni korisnik nije u potpunosti lišen slobode odnosno izbora kako će je i u kojoj mjeri koristiti“, citirao je te poručio da se tehnologija koristi za iskorištavanje ljudi.

Govorio je o umjetnoj inteligenciji i njenim vrstama. „Možemo ju podijeliti u tri grupe: bazična (pomoćni uređaji koji su programirani da vrše određene funkcije), ona koja će donekle imitirati ljudsku u vidu da čovjeka zamijeni u nekim zanimanjima te superinteligencija koja ima cilj nadilaziti čovjeka i na nju se  gleda kao na božanstvo. Već se danas događa da se takva superinteligencija (u vidu humanoidnih robota) izjednačava sa čovjekom (dobiva državljanstvo, ima prava, pripisuje joj se dostojanstvo svojstveno čovjeku, bira se za životne partnere ili se pak promatra kao prijetnja za čovječanstvo), što prvenstveno ukazuje na raširenost antropološke krize koja uzima maha“, poručio je.

Rekao je da kršćanska antropologija daje značajne odgovore na spomenute teme. „Čovjek kao slika Božja, s raznim intelektualnim i mentalnim elementima osobnosti, njegovom slobodom za ljubav i brigom za stvoreno, te pitanjem smisla, pa i sa svom svojom ranjivošću koja predstavlja bitnu komponentu ljudskosti, i očitom kompleksnošću koja u mnogome izmiče znanstvenim istraživanjima, očito nadilazi umjetnu inteligenciju, koja je ipak samo zbir prikupljenih i povezanih ljudskih sjećanja i dosega, i, iako brzih, procesa bez svijesti i spontanosti. Čovjek je stvoreni sustvaratelj, stvorenje u kojem je „dah Božji“ i koji je čovjek odnosa – sa Bogom i s drugima oko sebe“, zaključio je predavač.

Uslijedila je rasprava u kojoj su se sudionici dotakli nekih pastoralnih i crkvenopravnih pitanja koja se nameću s razvojem i korištenjem umjetne inteligencije. Istaknuta je važnost osobnog susreta s Bogom, ali i s vjernicima koji ne može zamijeniti nikakva količina dostupnih informacija. Prof. dr. Anton Tamarut istaknuo je antropološku krizu koja je u osnovi svih drugih kriza i važnost da se zna odgovoriti na pitanje „Tko je čovjek?“ i tu kršćansku antropologiju vjernicima približiti.

Nakon predavanja i rasprave, biskupijski povjerenici podnijeli su izvještaje. Ravnatelj biskupijskog Caritasa mons. Ivan Milovčić pozvao je na solidarnost sa stanovnicima poplavljenih područja u Bosni i Hercegovini.

Predstojnik Katehetskog ureda mons. Zvonimir Seršić izvijestio je o nekim promjenama u rasporedu vjeroučitelja, kao i o održanom stručnom skupu vjeroučitelja u Rabu.

Povjerenik za mlade vlč. Marin Hendrih najavio je duhovnu obnovu mladih koja će biti održana od 25. do 27. listopada u Domu „Betanija“ u Ćunskom na Lošinju te o susretima mladih po otocima koji će se odvijati u  nadolazećoj pastoralnoj.

Povjerenik za misije vlč. Božidar Volarić najavio je predstojeću Misijsku nedjelju i rad misionara vlč. Borisa Daba u Zambiji, a vlč. Ivica Kordić, koji se vratio sa četverogodišnje misijske službe u Zambiji, izvijestio je o projektu izgradnje doma i škole za smještaj i školovanje djece s intelektualnim teškoćama u misiji u kojoj je djelovao, a koji je zaživio podrškom krčkih svećenika, na čemu im je zahvalio.

Povjerenik za crkvenu glazbu vlč. Josip Vidas najavio je biskupijski susret zborova koji će biti održan u subotu 23. studenog 2024. u Dubašnici.

Biskup Petanjak zahvalio je predavaču i svima na sudjelovanju te zaključio susret molitvom.