Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije zamolio je sve biskupijske predstojnike da nacrt dokumenta na metropolijskoj razini iščitaju, korigiraju i nadopune, nakon čega će objedinjena radna verzija teksta biti poslana na verifikaciju Hrvatskoj biskupskoj konferenciji.

Sastanku je nazočio i riječki nadbiskup i metropolit Mate Uzinić koji je pozdravio i zahvalio predstojnicima na njihovom stručnom doprinosu u izradi toga dokumenta. Predstojnica Rukavina Kovačević prenijela je pozdrave predstojnika Katehetskog ureda Gospićko-senjske biskupije Nikole Turkalja, kao i njegove pisane prijedloge i nadopune nacrtu teksta.

Smjernice obuhvaćaju nekoliko ključnih tema: opće odredbe, poziv i poslanje vjeroučitelja/ica i odgajatelja/ica u vjeri, postupak dodjele i opoziva isprave kanonskog mandata i završne odredbe. Tijekom iščitavanja nacrta predstojnici Katehetskih ureda iznijeli su niz konstruktivnih prijedloga, a u raspravi o pojedinim temama nadbiskup Uzinić posebno je skrenuo pažnju na potrebu razlučivanja okolnosti u kojima danas živi društvo  i Crkva u odnosu na društveno-političke i vremenske prilike u kojima je bio uveden školski vjeronauk i predškolski vjerski odgoj, a samim time i definiranje postupka dodjele i opoziva kanonskog mandata.

Smatra da bi Smjernice trebale služiti kao neka vrsta vademékuma, odnosno uputnika ili priručnika kojime bi se definirao kanonski mandat (missio canonica) kao službena isprava u odnosu prema njegovim primateljima i javnim predškolskim i školskim ustanovama koje s primateljima kanonskog mandata sklapaju ugovor o radu, kao i praksa njegove dodjele i opoziva u svim biskupijama danas u novim, po mnogo čemu izmijenjenim okolnostima. Prema postojećem nacrtu, ovaj dokument neće imati obvezujuću snagu javno-pravnog akta nego će služiti kao unutarcrkveno pomagalo savjetodavnog karaktera dijecezanskim biskupima i biskupijskim Katehetskim uredima i Uredu za vjeronauk u Republici Hrvatskoj.

U završnom dijelu radnog sastanka predstojnici Katehetskih ureda analizirali su eksperimentalni kurikulum „Svijet i ja“ za osnovne škole koji je u javnosti predstavljen kao sadržajna i organizacijska alternativa konfesionalnom vjeronauku. U njemu se navodi da mu je svrha „biti mostom između dvaju svjetova – vanjskog (svijet činjenica) i unutarnjeg (svijet vrijednosti)“ te da je „dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja.“ Na poseban način predstojnici su se osvrnuli na pojedine ishode vezane uz religijski i etičko-vrijednosni sadržaj koji je u Kurikulumu predložen u reduciranom i parcijalnom obliku, čime vrlo oskudno može doprinijeti cjelokupnom razvoju kritičkog mišljenja učenika osnovnoškolske dobi.

Radni sastanak završio je razmjenom iskustava u katehetskom radu s različitim dionicima suradnje.