Održan sabor svećenika Banjolučke biskupije
Biskup Marko Semren i biskup Franjo Komarica
U središtu biskupije u Banjoj Luci u srijedu 20. studenoga održan je redoviti godišnji Sabor svećenika koji pastoralno djeluju u toj biskupiji. Uz dvojicu biskupa – ordinarija Franju Komaricu i pomoćnog biskupa Marka Semrena sudjelovalo je 50-ak svećenika dijecezanskih i redovničkih s područja cijele biskupije.
Saborovanje je započelo slavljenjem koncelebrirane mise u katedrali. Misu je predvodio biskup Komarica, a prigodnu homiliju, nadahnutu liturgijskim čitanjima dana, održao je biskup Semren. Potaknuo je svećenike na razmišljanje o svome svećeničkom identitetu i konkretnim zadaćama u mjesnoj Crkvi.
Nakon kraće okrjepe, saborovanje je nastavljeno u dvorani Europske akademije u zgradi Biskupskog ordinarijata. Predsjedao je biskup Semren kao generalni vikar. Biskup Komarica imao je izlaganje o aktualnim, mnogostrukim promjenama i izazovima u suvremenom svijetu, u domaćem društvu kao i u Crkvi, na svjetskoj i na domaćoj razini. Neke od promjena su pozitivne, ali ih ima mnogo i negativnih, kad je u pitanju budućnost čovječanstva. Podsjetio je svećenike na obvezu otvorenosti i osjetljivosti za probleme, potrebe i patnje današnjih ljudi u duhu nauka Koncila. Potaknuo ih je na potrebu čvrstog držanja „višestoljetnog zdravog crkvenog nauka“ i svakodnevnog osobnog oslanjanja na Isusa Krista i otvaranja poticajima Duha Svetoga. U duhu smjerodavnih naputaka Direktorija za službu i život prezbitera biskup Komarica naveo je cijeli niz za svećenika dragocjenih naputaka s obzirom na njegov odnos prema drugim svećenicima, drugim Bogu posvećenim osobama kao i vjernicima laicima i ljudima koji nisu članovi Katoličke Crkve. Naglasio je potrebu i vrijednost zajedničkog djelovanja svih članova prezbiterija – kako dijecezanskih tako i redovničkih, kao što je to bilo svih prošlih desetljeća.
Nabrojao je zatim neke od osobito važnih problema i izazova: rad s laicima, s obiteljima, mladima i djecom, buđenje duhovnih zvanja, nastavljanje u brizi za siromašne i obespravljene.
Zahvalio je svima na trudu oko savjesnog obavljanja povjerenih im pastoralnih i drugih zadaća u biskupiji.
Uslijedila su izvješća biskupijskih povjerenika za pojedina područja: Caritas, laike, obitelj, mlade, ministrante, martirologij, ekumenizam, katoličke školske centre, duhovna zvanja, svećeničke duhovne i pastoralne susrete, vjeronauk i župnu katehezu, rad Europske akademije, misije te teško ekonomsko stanje biskupije.
Nakon rasprave o pojedinim izvješćima, problemima, prijedlozima i potrebama, biskup Komarica osvrnuo se na svako od izvješća, zahvalivši svakom od povjerenika i potaknuvši svećenike na uvažavanje pojedinih sugestija i većeg angažiranja u praksi.
