Susret je počeo teološkom meditacijom o životu po Duhu koju je održao domaći župnik don Eduard Punda. „Ne može se pravilno shvatiti kršćanski blagdan Duhova bez povezanost sa židovskim blagdanom Pedesetnice. Naime, u tom blagdanu Židovi se prisjećaju primanja Tore, Zakona na brdu Sinaj pedeset dana nakon izlaska iz egipatskog ropstva. Za kršćane, Tora – Božji zakon – upisan je u srce i darovan nam je u najintimniji dio naše duše po Duhu Svetome. Kao što je Bog izabrao židovsku Pashu za događaj muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista, tako je izabrao i blagdan Šavuot, židovske Pedesetnice, za slanje Duha Svetoga u srca svojih učenika“, istaknuo je.

„Novi zakon, ili Zakon Duha, urezan je u srca učenika na Pedesetnicu na sasvim jedincat način. Isusovi učenici iskusili su da nemaju pravu snagu za vršenje njegovih zapovijedi. Bez Pedesetnice ne samo Mojsijev Zakon, nego i Isusove riječi ostaju samo slovo. A kada Isus na Pedesetnicu, po Duhu, usadi tu ljubav u srca učenika, ona postaje, sama po sebi, novi zakon, zakon Duha koji daje život. U Isusu Kristu na križu riješena je zagonetka Zakona i ljudske nemoći. Taj Kristov Duh, koji ulazi u vjernika, kroz sakramente, Riječ i sva druga sredstva posvećenja, u mjeri u kojoj je dobrodošao i podržan, konačno je u stanju promijeniti onu unutarnju situaciju koju zakon nije mogao i ne može promijeniti“, zaključio je.

Nakon meditacije uslijedilo je euharistijsko klanjanje koje je predvodio đakon Petar Paradžik.

Poslije klanjanja slavljena je misa u konkatedrali. Euharistiju je predslavio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Zdenko Križić, a suslavili su splitsko-makarski nadbiskup u miru Marin Barišić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije Franjo-Frankopan Velić, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije Nediljko Ante Ančić, župnik domaćin don Edvard Punda, rektor Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu don Vedran Torić i duhovnik bogoslova don Jure Vrdoljak te još sedmorica svećenika.

U homiliji mons. Križić je govorio o ulozi Blažene Djevice Marije u životu Crkve i vjernika te o kršćanskim pokretima i zajednicama preko kojih Duh Sveti izgrađuje i posvećuje Crkvu. „Dan nakon Duhova, Crkva slavi blagdan Marije Majke Crkve. Isus nam daje Mariju kao majku Crkve, odnosno kao majku vjere Crkve. Naime, nakon raspeća, vjera učenika je gotovo sasvim iščezla, dok se Marijina vjera nije ugasila. Evanđelist Ivan jedini od evanđelista spominje Marijinu prisutnost pod križem. On govori o njezinu stavu, odnosno spominje da stoji. Nije se grčila i rušila od bola, istaknuo je nadbiskup. Njezin izvanjski stav odražava nutarnji stav, tj. snagu vjere i pouzdanja u Boga. I u ovim najtežim trenutcima Marija u vjeri čvrsto stoji. Druga stvar koju evanđelist ističe je da Marija stoji kraj križa Isusova. Izraz križ Isusov nigdje se drugdje ne spominje; samo kada se spominje Mariju. Evanđelist želi izričito naglasiti da je Marijino mjesto uz križ Isusov. Ovo ima svoje posebno teološko značenje. Ne radi se tu samo o nekoj materijalnoj ili fizičkoj prisutnosti, nego se ovdje želi istaknuti da i Marija sudjeluje u žrtvi koju Isus vodi punini. I križ Isusov, o kojem govori evanđelist, nije toliko drvo križa ili dvije grede na kojim je Isus raspet, nego je to sam misterij otkupljenja. U tom misteriju je prisutna i Marija“, naglasio je.

U drugom dijelu homilije nadbiskup je govorio o odnosu Crkve i duhovnih pokreta i zajednica. „Nije najvažnije za Crkvu rasti u broju, već rast u svetosti. Crkva raste u svetosti svaki put kada njezini pojedini član odluči svoj život jače suobličiti životu Krista, svaki put kada njezin jedan član počne zauzetije živjeti evanđelje, posveti se više molitvi i djelima ljubavi. U povijesti Crkve poznata su mnoga zastranjenja. Đavao se zna prerušiti u anđela svijetla i nuditi neku duhovnost koja nije iz božanskih izvora. Također, potrebno je paziti da se ne umislimo da mi u svemu ispravno vršimo volju Božju. Zato Crkva treba sve provjeravati kako kaže sv. Pavao. Ovo nema značenje da bi crkvena hijerarhija trebala imati neku trajnu sumnjičavost prema osobama koje su članovi nekih duhovnih pokreta. Nema veze s tim, nego ima značenje potrebe bdijenja nad pravovjernošću nauka i života svih članova svete Crkve. Uvijek trebamo biti budni i provjeravati kakvoga duha nosimo. Taj naš duh treba surađivati s Duhom Svetim da bi ostao božanska vrijednost. Negativan pristup i najveće vrijednosti može pretvoriti u štetu. Ako naš duh surađuje s Duhom Svetim onda imamo život u sebi i sigurno jamstvo pravoga puta“, zaključio je.

Na kraju mise don Punda je uime Župe sv. Petra apostola zahvalio nadbiskupu na predslavljenju mise te svim članovima molitvenih zajednica i pokreta na dolasku.

Susretu su nazočili članovi Neokatekumenskog puta, Obnove u Duhu, Molitvene inicijative „40 dana za život“, zajednice „Molitva i riječ“, pokreta „Marijina legija“, udruge „Isus je put“, zajednice „Mame za mame“, zajednice „Totus tuus“ te ostali crkveni pokreti i zajednice s područja nadbiskupije. Susret je nastavljen druženjem ispred crkve.