Susret svećenika Bjelovarsko-križevačke biskupije održan je u ponedjeljak 8. travnja 2024., u prostorijama Biskupijskog ordinarijata u Bjelovaru.

Susret je ujedno drugi dio trodijelnog edukacijskog programa o prevenciji i zaštiti maloljetnika i odraslih ranjivih osoba.

Susret je počeo zajedničkom molitvom Srednjeg časa i pozdravnim riječima bjelovarsko-križevačkog biskupa Vjekoslava Huzjaka. Biskup je pozdravio sve svećenike te predstavio predavačice: dr. sc. Anitu Dučkić Sertić i Jelenu Zadro, mag. psych., iz Centra za promicanje dobrobiti ranjivih osoba pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Na početku, biskup Huzjak zahvalio je svećenicima za njihov pastoralni rad u korizmenom vremenu, Vazmenom trodnevlju i Uskrsnoj osmini. Napomenuo je da su mnogi svećenici primijetili da su brojni vjernici slavili sakrament pokore i prisustvovali ostalim slavljima.

Prvi dio edukacije pod naslovom Nasilje nad ranjivim osobama održala je Jelena Zadro. Sudionici su vidjeli videomaterijal o različitim vrstama zlostavljanja i zanemarivanjima.

Predavačica je napomenula da se danas razlikuje zlostavljanje od zanemarivanja. Fizičko zlostavljanje se najlakše prepozna jer ostavlja vidljive posljedice na tijelu. Seksualno zlostavljanje u slučaju djece ima više kategorija: pedofiliju, hebofiliju i efebofiliju.

Napomenula je da seksualno zlostavljanje predstavlja jedne vrstu zloupotrebe moći, i povjerenja. Često je moć ta koja omogući da žrtva ne reagira. Kada je u pitanju povjerenje, radi se o odnosima kada žrtva poznaje zlostavljača.

Nadalje, emocionalno ili psihološko zlostavljanje je obrazac ponašanja kada se narušava emocionalni integritet osobe ili njihov osjećaj vrijednosti kao odbacivanje, ignoriranje, teroriziranje, manipulacija, podmićivanje, izoliranje.

Postoji i duhovno ili religijsko, zlostavljanje u savjesti. To je način zlostavljanja kada se duhovni autoritet nad drugima vrši kao vrsta pritiska.

Mag. Zadro je objasnila i posljedice karakteristične za različite vrste zlostavljanja. Postoje okolnosti koje pogoduju da netko postane zlostavljač, ali i žrtva, kao što su djevojčice predpubertetske dobi, koje imaju malo bliskih osoba.

Postoje i zaštitni čimbenici koji pomažu prevencijski da se ne razvije zlostavljački ambijent u obitelji ili društvu. U velikoj mjeri, to se odnosi na interpersonalne i obiteljske odnose koji moraju biti zdravi. No to je i na razini lokalne i nacionalne zajednice, kao i Crkve.

Drugi dio edukacije održala je dr. sc. Dučkić Sertić o temi Profil zlostavljača.

Napomenula je da je većina zlostavljača muškog spola, velikih socijalnih i emotivnih kompetencija, što ih čini vrlo uspješnim predatorima. U Crkvi, to su često osobe koje imaju ili vlast ili autoritet. Njihov motiv zlostavljanja je prije svega potreba za moći i kontrolom drugih koja se manifestira kao seksualno zlostavljanje.

Dr. sc. Dučkić Sertić napomenula je da su psihopatski poremećaji ličnosti prisutni kod profila ljudi koji postaju seksualni zlostavljači. Zlostavljač se uglavnom ne druži sa sebi ravnopravnim osobama po dobi i moći, nego s osobama mlađima od sebe, slabijima.

Studije pokazuju kako su zlostavljači često i bili sami žrtve zlostavljanja koje kasnije samo aktualiziraju (66 %). Prosječna dob seksualno zlostavljanog djeteta je devet godina, u ambijentu koji poznaju i ljudima koji su im bliski. Postoje faze: ciljanje žrtve, stjecanje povjerenja, ispunjavanje želja, uvjetovanje, prijetnja.

Na kraju, biskup Huzjak je zahvalio predavačicama za organiziranje formacije, a svećenicima za sudjelovanje te je napomenuo aktualnost problematike i potrebu razvijanja zdravih sredina i odnosa u Crvi i crkvenom ozračju.

Susret je završio molitvom i zajedničkim ručkom.