Okrugli stol i predstavljanje zbornika „Kulturna baština Zabiokovlja - Duhovno blago"

Okrugli stol i predstavljanje zbornika „Kulturna baština Zabiokovlja – Duhovno blago”

Udruga za očuvanje zavičajne baštine „Slivno“ predstavila je u srijedu 14. listopada u prostorima Udruge veterana 4. gardijske brigade Hrvatske vojske u Splitu svoj osmi zbornik  „Kulturna baština Zabiokovlja – Duhovno blago”, objavljen u nakladi Matice hrvatske, Ogranak Imotski i u sunakladi „Crkve u svijetu“ i Udruge „Slivno“.  

Zbornik, nastao u sklopu projekta „Zavičajna baština i održivi razvoj Zabiokovlja“ koji je 2003. godine pokrenula Udruga za očuvanje zavičajne baštine „Slivno“, uredili su Ivan Kolovrat i Mladen Vuković, a predstavili su ga dekan KBF-a Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. don Mladen Parlov, koji je između ostalog kazao „da općenito govoreći, duhovna baština nekoga mjesta, ukupnost je onoga što su protekli naraštaji ostvarili, i iza sebe ostavili sljedećim naraštajima, a ta se baština izražava i prenosi u običajima, pjesmama, pričama i svjedočanstvima“; te predsjednik Udruge za očuvanje zavičajne baštine „Slivno“ prof. dr. sc. Anđelko Mrkonjić i publicist Mladen Vuković, koji su govorili o tehničkoj strani zbornika i projektu „Zavičajna baština“.

Zbornik objedinjuje dvadesetak tekstova i izlaganja s „Osmoga znanstvenog stručnog skupa“ koji je 25. svibnja u formi okruglog stola održan u Slivnu, a sastoji se od pet cjelina: „Monotematski blok“, „Iz školske pedagogije“, „Pluritematski blok“, „Posebni prilozi“ i „Recenzije Zbornika“ koje su napisali prof. dr. sc. Josip Vrandečić i izv. prof. dr. sc.  Mladenko Domazet. 

Dr. Vrandečić je u recenziji naglasio „da radove u Zborniku prožima duh kršćanske antropologije po kojoj je čovjek biće obdareno razumom i moralnim i nadasve potencijalom za Vječnost koje po tim načelima uređuje vlastitu sredinu, te da je vrijednost zbornika i znanstvena i etička a time i posve praktična jer sabire i prenosi materijalno i duhovno blago koje na ovaj način čuva od zaborava i poziva da crpimo na istom izvoru.“ Nadalje ističe:  „Zbornik prigodno otvara duhovno bogati prilog don Mladena Parlova ‘Duhovna baština Ričica, korizmeni i uskrsni običaji’ u kojemu se vide duboki i jaki korijeni pučke katoličke religioznosti koja je naš narod učinila zdravim i vitalnim te mu, između ostalih blaga, podarila brojne Bogu posvećene svećenike, redovnike i redovnice. 

Dinka Alaupović-Gjeldum u radu ‘O tradicijskom pčelarstvu u zaleđu Dalmacije’ objedinjuje povijest pčelarstva te praktična znanja i vještine o uzgoju pčela kao ‘najsvetiji Božji dar’, a Dragica Zeljko Selak u radu ‘Blagoslovljena voda, jedna od blagoslovina u pučkoj pobožnosti Slivna’ vrlo opširno i akribično piše o značenju blagoslovina, posebno blagoslovljene vode u pučkoj pobožnosti Slivna. Rad posjeduje sve elemente znanstveno-etnografske studije. Ne samo da je autorica posve zaokružila navedenu temu u spomenutoj mikrosredini nego je i postavila standarde za prezentaciju tradicijskih duhovnih fenomena i na ostalom hrvatskom prostoru. 

Frane Strikić u prilogu ‘Maslina u predajama i duhovnom životu naroda Mediterana’ podsjeća na povijesnu simboliku svetog drva masline i primjenu ulja u liturgijskim obredima. Ante Aračić predstavlja ‘Imotske stare čatrnje i bunari’. Zvonko Babić iscrpno je obradio ‘Vode u Studencima’. Mirko Barić u prilogu ‘Rijeka Sitnica’ govori o podzemnim rijekama Sitnici i Ružici koje su zabilježene u predaji stanovnika Slivna, ali im se danas ne nalazi trag. Stjepan Lapenda u radu ‘Što znam o hajducima?’ sagledava ih u svjetlu njihova djelovanja. Stipan Bakota donosi povijest proučavanja narodne balade ‘Asanaginica’ tijekom skorih 250 godina od prvog tiskanja. Mladen Vuković u ‘Kamena guvna vedrine’ donosi vrlo korisnu povijest imotskog humora koja je dragocjena za hrvatsku književnost, a Ivica Prgomet ‘Paškić’ u svom radu ‘Ganga u Slivnu, od zabrane do fenomena’ govorio o nastanku festivala gange u Imotskoj krajini, s posebnim naglaskom na Gangafest Slivno u oči njegove dvadesetpetogodišnjice. Zbornik ‘Kulturna baština Zabiokovlja, duhovno blago’ svojim rasponom tema, dubinom analize, svježinom tradicije i nadasve duhovnim ozračjem predstavlja značajan doprinos proučavanju ne samo duhovne baštine Zabiokovlja nego i našeg naroda u cjelini“, zaključio je dr. Vrandečić. Izv. prof. dr. sc. Mladenko Domazet u svojoj recenziji istaknuo je da zbornik govori o identitetu, pripadnosti, empatiji, semantičkom naslijeđu, običajnim i tradicijskim okvirima života Zabiokovlja s kojima su naraštaji naposljetku srasli i ostali cjeloživotno povezani“.

Drugi dio zbornika posvećen je anegdotama iz povijesti školstva Imotske krajine u kojima se sukobljavaju kršćanski tradicionalni odgoj utemeljen na moralu naravnog zakona i nove komunističke ateističke pedagogije. Jure Barić ima prilog „Povodom 60. obljetnice izbacivanja iz škole Anđela, Jurice i još dvojice“, Branimir Mrkonjić „Dotrina, povod za kaznu i pokoru“ i  Ivica Mrkonjić „Stari i novi pozdrav – ‘Valjen Isus i Marija – Zdravo!“

Treći dio Zbornika sabire pregršt pošalica sačuvanih u narodnoj predaji Zabiokovlja, tako o tome govore pjesnik Drago Maršić „Vedrina, zdravlje i vrlina uma“; Velimir Čurčija  Vele: „Zavičajne (ne)zaboravljene priče i dogodovštine“; Anđelko Mrkonjić: „Selo, grad nekada i sada“ i Zrinko Lelas „Zapisi zabiokovskog momka“, a četvrtom su dijelu posebni prilozi i u petom recenzije. Na kraju Zbornika priložene su fotografije „Etnozbirke Muzeja Slivno“.

Nakon predstavljanja održan je kratki okrugli stol, na kojemu se kratko raspravljalo o novoj temi i novom skupu koja bi se trebao održati u svibnju 2021. godine u Slivnu, a na okruglom stolu su sudjelovali, uz predstavljače Zbornika don Mladena Parlova, M. Vukovića i A. Mrkonjića još i prof. dr. sc. don Ivan Bodrožić sa splitskoga KBF-a, etnologinja Dinka Alaupović-Gjeldum, publicistkinja Dragica Zeljko i vrgoračko-imotski gangaši Zrinko Lelas i Vekić, a prijedlozi su bili da se skup između ostalog posveti sv. Jeronimu, u prigodi visoke obljetnice te ostalim svecima koji se štuju, kao „brguja“ u Slivnu i Imotskoj krajini, te druga tema, koja bi obradila iseljeništvo, odnosno iseljavanje iz Imotske krajine, gdje je i koliko se ljudi tijekom (bliže povijesti) odselilo diljem Hrvatske, Europe, Amerike, Australije i ostale kontinenata.