Osvrt nadbiskupa Uzinića na 1. mediteranske teološke susrete

Je li tijekom ovog tjedna bilo one slobode mišljenja i riječi koju ste priželjkivali na otvaranju Mediteranskih teoloških susreta? Vjerujete li da će ju ovi mladi teolozi moći zadržati i u budućnosti?

Da, zato smo smislili ovaj program susreta. Mlade doista želimo probuditi i otvoriti ih odgovornoj slobodi kako bi sutra, kao teolozi, ali i kao članovi različitih Crkava, bili oni koji ih nastoje potaknuti da rastu, otvoriti ih za dijalog. Moramo biti slobodni da bismo mogli činiti dobro, jer to je prava sloboda. To je odgovorna sloboda.

I ja i organizatori Mediteranskih teoloških susreta nadamo se da to može pomoći ovim mladim ljudima, koji su također došli s tom željom, da otkriju ljepotu ovakvog načina života, da budu dio procesa. Procesa u kojem Crkve, čiji su članovi, postaju njihovim načinom života, u slobodi koja je odgovorna. Slobodno govoreći, ali i odgovorno, mogu graditi Crkvu bližu onakvoj kakvu je Isus Krist želio kada ju je uspostavljao.

Krist je slobodno govorio o Bogu, nastojao pomoći svakom čovjeku, odlazio na periferije svoga vremena. Tako i mi u našem vremenu možemo slobodno govoriti o Bogu, ali i pokazati tko je Bog u kojeg vjerujemo, Gospodin koji ljubi sve. Bog želi da idemo i na periferije kako bismo tamo pronašli svoju braću i sestre i pomogli im da slobodno i odgovorno sudjeluju u životu Crkve, ali i društva.

Prilika za život zajedništva i dijaloga u Katoličkoj Crkvi je Sinoda koju želi Papa. Ovdje se govorilo o ulozi teologa u sinodskom procesu koji je u tijeku. Kardinal Grech također je zamolio za pomoć za učinkovitije razlučivanje onoga što Duh Sveti danas traži od Crkve. Kakvo je stanje sinodskog hoda u vašoj nadbiskupiji?

Prvi je korak bilo organiziranje nekoliko sinodalnih susreta različitih pastoralnih skupina, posebice u župama. Trećina župa održala je vrlo plodonosne sinodalne susrete i imali smo, vjerujem, vrlo važne rezultate. Ovih 14 stranica proizašlih iz ovih susreta bit će nam od velike pomoći ovdje u Rijeci i u našem načinu pastorala. Sada imamo dobru analizu stanja naše Crkve i građu od koje možemo krenuti u obnovljeni pastoral.

Za tri godine Riječka nadbiskupija slavi 100 godina, taj bi materijal mogao biti temelj biskupijske sinode. Zanimljivo je da među laicima koji su sudjelovali na našim susretima vlada veliko iznenađenje, ali i radost što mogu sudjelovati u ovom sinodskom procesu. Prvi put, kažu, u povijesti Crkve mogu govoriti o onome što zamišljaju da Crkva treba biti.

Netko je rekao da je ovo najveća revolucija od Drugog vatikanskog koncila. Znak je to da se Koncil još dobrim dijelom treba ostvariti, jer je odatle krenula sinodalnost. Ovom Sinodom možemo probuditi taj koncilski duh: slušajući jedni druge možemo učiniti nešto novo. Postoji velika nada: oni koji su sudjelovali izrazili su želju da budu dio Crkve, u zajedništvu, osobnim sudjelovanjem. To je uvijek poslanje koje je Krist dao svojoj Crkvi i koje treba nastaviti, živeći onako kako nas Duh Sveti poziva upravo u ovom trenutku.