Otkrivanje spomenika sv. Nikole Tavelića na Sionu
foto: Šibenska biskupija // kip Sv. Nikole Tavelića
Na spomendan sv. Nikole Tavelića, 14. studenoga, u perivoju uz dvoranu Posljednje večere na Sionu u Jeruzalemu svečano će biti otkriven kip toga sveca dopremljen iz Hrvatske, u sklopu proslave 50 godina od njegove kanonizacije, prenosi nedjelja.ba.
Kip koji je djelo akademskog kipara Vida Vučaka, uime kustosa Franjevačke kustodije Sv. zemlje i gvardijana samostana na Sionu fra Francesca Pattona otkrit će diskret Kustodije fra Sandro Tomašević, OFM. Planirano je da na svečanosti sudjeluju svi svećenici Hrvati koji djeluju u Svetoj zemlji. Tim povodom od 9. do 16. studenoga Udruga Sveta zemlja organizira hodočašće te će na tom znakovitom događaju sudjelovati i hrvatski hodočasnici.
Kip je napravljen u sklopu proslave 50 godina kanonizacije sv. Nikole Tavelića (21. lipnja 1970.) te je, prema ideji tadašnjeg gvardijana samostana Sv. Duha u Zagrebu fra Tomislava Glavnika, OFM Conv., trebao biti u studenome 2020. dopremljen u Jeruzalem i otkriven. Međutim, planove je poremetila pandemija koronavirusa, te će istim povodom biti svečano otkriven na svečev spomendan ove godine.
U međuvremenu ga je 2020., na dan proglašenja svetim prvog kanoniziranog hrvatskog sveca, u Nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića u rodnom mu Šibeniku, blagoslovio šibenski biskup Tomislav Rogić.
„Sveti Nikola Tavelić iz rodnoga Šibenika s proslave odlazi u Jeruzalem na mjesto mučeničke smrti. Na taj način Hrvati uzvraćaju svome sunarodnjaku na toj divnoj žrtvi i svjedočanstvu koje je dao, a ova gesta spomenika ostat će sjećanje na to“, kazao je tada za IKA-u rektor svetišta fra Ivan Bradarić.
Kip će sada krasiti perivoj uz franjevačku crkvu Ad Cenacullum na Sionu, u blizini koje se nalazi i Davidov grob te je to područje svojevrsno mjesto susreta različitih kršćanskih denominacija kao i ljudi drugih religija. Sam samostan bio je posljednje boravište sv. Nikole Tavelića prije nego li je s trojicom subraće iz Francuske i Italije, o muslimanskoj svetkovini Kurban-bajrama 1391. pošao kadiji da razgovaraju o „stvarima vrlo korisnim i spasonosnim za njihove duše“. Nakon što su nazočne pozvali na obraćenje i krštenje to je kadiju razljutilo te ih je osudio na smrt, a svjetina ih je 14. studenoga sasjekla mačevima i bacila na lomaču.