Na simpoziju, među ostalima, sudjeluju zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, predsjednik Upravnog Vijeća Centra za socijalni nauk, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, generalni tajnik HBK dr. Krunoslav Novak, nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić, ravnatelj Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta dr. Jakov Rađa, rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa dr. Željko Faltak, rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Damir Boras te organizator pročelnik Centra za socijalni nauk prof. dr. Stjepan Baloban.

Kao domaćin, kardinal Bozanić je na početku pozdravio sve sudionike.

„Enciklikom iz 2020. papa Franjo otvara nove putove dijaloga, promičući bratstvo i socijalno prijateljstvo. Papa u njoj progovara o univerzalnoj dimenziji bratske ljubavi i njezinoj otvorenosti svima“, rekao je u pozdravu kardinal Bozanić, pozvavši da simpozij, koji otvara nove vidike i novu epohu, bude poticaj i poziv na dijalog sa svim ljudima dobre volje i da po želji i nakani pape Franje taj san ne ostane samo na riječima“.

„Papa Franjo godine 2013. u apostolskoj pobudnici Radost evanđelja – Evangelii gaudium darovao je Crkvi put žurnog usmjerenja za evangelizaciju kršćanskog života, a dvije godine kasnije 2015. Sveti se Otac socijalnom enciklikom Laudato si’ obraća svim ljudima da bi nas podsjetio na našu odgovornost i brigu za zajednički dom. Enciklikom, pak, Fratelli tutti iz 2020. godine papa Franjo otvara nove putove dijaloga promičući bratstvo i socijalno prijateljstvo“, rekao je zagrebački nadbiskup.

Potom je pozdravni govor izrekao nuncij Lingua.

„Poznato je da Enciklika želi ukazati na ‚velike ideale i konkretne načine za one koji žele izgraditi pravedniji i bratskiji svijet u svakodnevnim odnosima, u društvu, u politici, u institucijama‘“, rekao je. Zbog toga Papa se još jednom osvrće na Siromaška iz Asiza koji „nije vodio rat namećući doktrine, nego je drugima prenosio Božju ljubav“ (FT 4).

Istaknuo je da enciklika kao polazište ima svijest „o zajedničkoj pripadnosti ljudskoj obitelji svake osobe“ jer su svi djeca jednog Stvoritelja. „U tom smislu, sveopće bratstvo nije cilj koji treba postići, već je polazna točka“, naglasio je nuncij.

„Ovi dani studija mogli bi poslužiti za pronalaženje najboljih načina za očitovanje našeg bratstva i naznačiti puteve, misli, ne samo da se međusobno prepoznamo kao braća, već da nas svi mogu prepoznati kao braću i sestre, u protivnom nećemo biti vjerodostojni kada ćemo se moliti nebeskom Ocu nazivajući ga ‚našim‘, zaključio je nadbiskup Lingua.

Predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić sudionicima se obratio iz Rima gdje sudjeluje na plenarnom zasjedanju Vijeća europskih biskupskih konferencija putem videoveze.

U pozdravu je istaknuo da papa Franjo u enciklici Fratelli Tutti „s pravom kritizira suvremeno stanje u svijetu u kojem smo usprkos globalnoj povezanosti usamljeniji više nego ikada, kako on veli, a to slabe i siromašne čini još ranjivijima i siromašnijima.

Međutim, naglasio je nadbiskup Puljić, Papa također „iznosi pozitivna promišljanja o mogućem bratstvu i socijalnom prijateljstvu što uz navedene sjene budi optimizam i nadu“. Dodao je da Sveti Otac „poziva i upućuje na uspon prema bratstvu i socijalnom prijateljstvu oslikanom u prispodobi o milosrdnom Samarijancu“. Ona upućuje na Božji poziv da svi ljudi budu graditelji društvene povezanosti, rekao je.

Na kraju pozdrava, nadbiskup Puljić poželio je da simpozij svima bude poticaj da ne budu distancirani ili ravnodušni.

Sudionicima se također obratio nadbiskup Hranić.

Podsjetio je na riječi pape Franje koji je u enciklici Fratelli tutti poručio da je pandemija koronavirusne bolesti posvijestila da se čitavo čovječanstvo nalazi na istoj lađi, što podsjeća da se nitko ne može spasiti sam, nego je to moguće samo zajedno.

Dodao je da je Enciklika o bratstvu i socijalnom prijateljstvu sestra prethodne Papine enciklike Laudato si’! „Enciklike s jedne strane dokumentiraju dubinu lomova koji razdiru čovječanstvo, no istodobno osluškuju vapaj siromahâ i zemlje te prepoznaju sjeme nade i budućnosti kojemu Duh daje da niče i danas. Papa veli: ‚Stvoritelj nas ne napušta, on nikada ne posustaje u svojem planu ljubavi, ne kaje se što nas je stvorio. Čovječanstvo je još uvijek sposobno raditi zajedno na izgrađivanju našega zajedničkog doma‘ (LS, 13)“, citirao je nadbiskup Hranić.

„Vjerujem da će naš današnji skup te predviđeni zbornik s tekstovima naših predavača pridonijeti popularizaciji sadržaja enciklike Fratelli tutti, našem rastu u svijesti da smo svi ljudi – bez razlika na kulturu, vjeru i rasu kojoj pripadamo – braća i sestre, i istodobno rastu u odgovornosti jednih za druge te za ovaj svijet koji nam je darovan kao ugodno mjesto našega skladnog suživota i stvaralaštva“, zaključio je.

Nakon pozdrava, nadbiskup Hranić predmolio je molitvu kojom je papa Franjo zaključio encikliku Fratelli tutti.

Nakon pozdrava i molitve, uvodnu riječ u radni dio simpozija imao je dr. Baloban.

Rekao je da Sveti Otac „na svoj specifičan način poziva na promjene u svijetu u kojem je sve više prisutno nasilje, sukobi, pojedinačni i skupni interesi, nejednakosti i nepravedni gospodarski odnosi koji su često uzrokom ratova čije su posljedice također rijeke migranata ne samo na granicama Europske unije“. Dodao je da Papa ne želi samo analizirati i konstatirati trenutno stanje, nego pritom poziva na promjene.

Ono to, na prvi pogled, čini utopijski, „svjestan da je to možda jedini način kako probuditi suvremenog čovjeka na potrebne promjene“, primijetio je dr. Baloban. Kazao je da se doima da se u Hrvatskoj sadržaj enciklike na crkveno-teološkoj razini „više prikazivao nego analizirao i primjenjivao na konkretnu crkvenu i društvenu zbilju“.

Stoga je Centar simpozijem želio dati doprinos boljem razumijevanju Papinog „utopijskog“ govora, rekao je pročelnik Centra. Svima koji na simpoziju sudjeluju u dvorani Vijenac ili ga prate putem Youtube kanala Hrvatske katoličke mreže (2. dio), poželio je obilje Božjeg Duha da zajedno nadahnuti enciklikom postanu bliži jedni drugima i u legitimnoj različitosti izgrađuju zajedno bolji svijet.

Foto: TU Zagrebačke nadbiskupije // simpozij o enciklici Fratelli tutti