Papa je istaknuo dvije teme svoga pohoda: ekumenizam i migrantsku krizu. Rekao je da ide u posjet dvama narodima zemalja bogate povijesti, duhovnosti i civilizacije. Istaknuo je da će to biti putovanje na izvore apostolske vjere i bratstva među kršćanima različitih denominacija. Također je napomenuo da će na njemu imati priliku približiti se čovječanstvu, ranjenom u tijelu mnogih migranata u potrazi za nadom. Stoga je zamolio vjernike da ga prate molitvom.

Najavljujući apostolsko putovanje, u utorak 30. studenoga, ravnatelj Tiskovnog ureda Svete stolice Matteo Bruni rekao je da to područje ima simbolično značenje za Zapad jer je iz njega izrasla europska civilizacija.

Podsjetio je da su Grčku i Cipar pohodili i Franjini predšasnici. Naime, sv. Ivan Pavao II. je 2001. idući stopama sv. Pavla, uz Siriju i Maltu pohodio i Grčku, a Benedikt XVI. je 2010. bio na Cipru.

Papa Franjo je, pak, prije pet godina posjetio otok Lezb u Grčkoj odakle je uputio apel za rješavanje migrantske krize. O toj temi je često govorio kao najvećoj humanitarnoj katastrofi od II. svjetskog rata, nazivajući Sredozemno more najvećom grobnicom na svijetu, podsjetio je Bruni.

Pri posjetu Lezbu, Papa je vraćajući se u Italiju sa sobom u zrakoplovu poveo i nekoliko obitelji migranata. Bruni je rekao da ne zna hoće li Sveti Otac ponovno to učiniti. Međutim, rekao je, među temama tijekom pohoda, razmatrat će se i mogućnost budućeg otvaranja humanitarnih koridora kojima bi migranti mogli doći do Italije, odakle bi se dalje razmještali po Europi.

Bruni je spomenuo da će jedna od tema biti i „otvorena rana“ podijeljenog Cipra, s nadom u ponovno ostvarenje integriteta te otočne države, prenio je Vatican News.

U Grčkoj i na Cipru katolici čine manjinu u većinski pravoslavnom stanovništvu.

Od 850 tisuća stanovnika na Cipru, katolika je 4.47 %, a u Grčkoj od 10 milijuna i 867 tisuća 1.22 %. Na Cipru je jedna biskupija sa 16 župa i još jednim pastoralnim sjedištem, a u Grčkoj 11 biskupija, 79 župa i 16 drugih pastoralnih središta.

Na Cipru djeluju jedan biskup, 46 svećenika, trojica trajnih đakona, osmorica redovničke braće, 45 redovnica, 230 misionara laika, 50 katehista i dva bogoslova. U Grčkoj, pak, djeluju 12 biskupa, 94 svećenika, šestorica trajnih đakona, 26 redovničke braće, 84 redovnice, 6 misionara laika, 143 katehista, dvojica sjemeništaraca i 19 bogoslova.

Katolička Crkva u tim zemljama upravlja s ukupno 40-ak osnovnih i srednjih škola, jednom bolnicom, desetak domova, savjetovališta i centara za socijalnu skrb te s još 30 drugih institucija, objavio je Tiskovni ured Svete Stolice.