Papa je izjavio da ga posljednjih godina posebno raduje „sve što se tiče pastoralne crte praštanja i razumijevanja ljudi. Dati svakome mjesto u Crkvi“

Crkva otvorenih vrata

Sveti Otac je rekao da mu je san otvoriti vrata. „Otvoriti vrata, ovo mi je jako važno. Otvoriti vrata i hoditi putem“, poručio je. Crkva koju zamišlja za sljedećih nekoliko godina je Crkva koja je „pastoralnija, pravednija, otvorenija“ prema crti koju je ukazao Drugi vatikanski koncil. „Tim putem moramo ići. Sad, konkretnost ovoga je teška“, dodao je.

Novinarka Elisabetta Piqué naglasila je činjenicu da je Papa jako pažljiv po pitanju „izgubljenih ovčica“ i da je takav stav neke katolike bacio u krizu, kao što se dogodilo starijem bratu u prispodobi o milosrdnom ocu. „To se uvijek događa. Ključna Isusova riječ je ‘svi’. Za mene je to ključ pastoralne otvorenosti. Svi su u domu. Bučno je, ali svi su u kući“, istaknuo je papa Franjo.

Naglasio je da ima otpora i protivljenja promjenama. Isus je također „imao puno opozicije“, ali treba djelovati u „slobodi Duha Svetoga“ i tražiti Božju volju. Papa je također govorio o formaciji budućih svećenika i ukazao na potrebu revizije sjemeništa.

Reforme

Papa je o reformama je napomenuo da su „dikasteriji reorganizirani, a sam kardinalski zbor sada je slobodniji“. Što se tiče gospodarstva, odao je počast preminulom kardinalu Georgeu Pellu koji mu je pomogao pokrenuti ekonomsku reformu. „Jako sam mu zahvalan“, rekao je. Sada mu u tom smislu pomaže Tajništvo za gospodarstvo. „Tamo je prvo bio o. Guerrero, koji je u tri i pol godine stvari sistematizirao, a sada je tu jedan laik, Maximino Caballero“, dodao je Sveti Otac.

O preobrazbi papinstva koje spominje i u Apostolskoj pobudnici Evangelii Gaudium, podsjeća što su učinili Pavao VI., „veliki čovjek, svetac“, Ivan Pavao II., „veliki evangelizator“, Ivan Pavao I., „bliski župnik koji je htio stati na kraj nekim stvarima koje nisu bile u redu“ te Benedikt XVI., „hrabri čovjek“ koji se isticao dubinom svog nauka. „Bio je prvi papa koji se službeno pozabavio pitanjem zlostavljanja. Bio je veliki teolog, ali je bio čovjek koji se involvirao. Benedikt mi nedostaje jer mi je bio društvo“, rekao je papa Franjo.

I žene imaju pravo glasa na Sinodi

O sinodalnosti je rekao da je to proces koji traje. „Prije desetak godina došlo je do ozbiljnog promišljanja i sastavljen je dokument koji sam potpisao zajedno s teolozima“ u kojem je rečeno: „Ovo je maksimum koji smo dosegli, sada nam treba nešto više“, kazao je Papa.

Na primjer, bilo je prihvatljivo da žene ne mogu glasovati. „Tako je na Sinodi za Amazoniju postavljeno pitanje: zašto žene ne mogu glasovati? Jesu li one kršćani drugog reda?“, podsjetio je. Novinarka ga je upitala hoće li sada glasovati samo jedna žena ili sve, a Papa je odgovorio: „Glasat će svi koji sudjeluju na Sinodi. Pozvani ili promatrači neće glasati. Svatko tko sudjeluje na Sinodi ima pravo glasa. Bila ta osoba muškarac ili žena. Svi, svi. Riječ ‘svi’ mi je temeljna“, naglasio je.

O rodnoj ideologiji

Papa Franjo potvrdio je da ne piše novu encikliku i niječno odgovorio na pitanje je li od njega zatraženo da napiše dokument na temu roda. S tim u vezi ponavlja da „uvijek pravi razliku između pastoralnog rada s ljudima različitih seksualnih orijentacija i rodne ideologije. To su dvije različite stvari. Ideologija roda, trenutno, jedna je od najopasnijih ideoloških kolonizacija. Nadilazi seksualnu sferu. Zašto je opasna? Jer razvodnjava razlike, a bogatstvo muškaraca i žena i cijelog čovječanstva je napetost razlika. Raste kroz napetost razlika. Pitanje razvodnjava razlike i čini da svijet izgleda isto, sve izglađeno, sve isto. A to se protivi ljudskom pozivu“, istaknuo je.

Ukrajina: mirovna akcija Svete Stolice

Novinarka je, uvodeći u temu o Ukrajini, pitala Papu mogu li se pokolji koji se događaju u toj zemlji definirati kao genocid. „To je svakako tehnička riječ, genocid. Ali očito kada se bombardiraju škole, bolnice, skloništa, da dojam nije toliko da se mjesto okupira, nego uništi… Ne znam je li ovo genocid ili nije, to se mora proučiti, to ljudi moraju dobro definirati. Svakako nije etika rata na koju smo navikli“, rekao je Sveti Otac.

Dodao je da Vatikan trenutno djeluje diplomatskim kanalima, „da vidi može li se nešto postići“, ali precizira da „nema mirovnog plana“ iz Vatikana, već postoji „služba mira“ koja ide naprijed s diskrecijom, s onima koji su otvoreni za dijalog, također glede susreta predstavnika na svjetskoj razini po ovom pitanju. „Vatikan radi“, kazao je Papa Franjo.

Potom je ponovio da je voljan poći u Kijev. „Želim ići u Kijev. Ali pod uvjetom da idem u Moskvu. Ili ću poći u oba mjesta ili ni u jedno“, naglasio je Papa. Na pitanje je li odlazak u Moskvu nemoguć, odgovorio je: „Nije nemoguć… Ne kažem da je moguć. Nije nemoguć. Nadajmo se da ćemo uspjeti… Nema obećanja, ništa. Nisam zatvorio ta vrata“, rekao je. Novinarka ga je upitala zatvara li ih Putin. „Ali možda se okrene pa ih otvori, ne znam“, odgovorio je Sveti Otac. „Rat me boli. Evo što želim reći. Rat mi čini zlo“, dodao je.

Putovanje u Argentinu

U razgovoru je spomenuta i tema mogućeg putovanja u Argentinu. Papa je ponovio da želi ići u Argentinu, a to do sada nije učinio iz niza razloga koji su se nakupljali tijekom vremena. „Nije bilo odbijanja da odem, sve je bilo planirano. Dogodilo se da su se stvari zakomplicirale. ​Bile su dvije godine pandemije koja je učinila da se putovanja koja su se trebala dogoditi, preskoče. Želim ići, nadam se ići. Nadam se da ću to moći“, rekao je. „Spas zemlje neće doći od mog putovanja. Ići ću rado, ali neka se razmisli o stvarima koje treba učiniti da bi država išla naprijed“, istaknuo je Sveti Otac.

Znati čekati

Naposljetku, odgovarajući na pitanje o pogreškama učinjenim tijekom deset godina njegova pontifikata, Papa je ukazao na uzrok svake pogreške − nestrpljivost. „Ponekad mi krv udari u glavu. Potom se izgubi strpljenje, a kad se izgubi mir, poskliznete se i pogriješite. Valja znati pričekati“, naglasio je papa Franjo, a prenosi Vatican News.