Budi dio naše mreže
Izbornik

Papa Franjo u razgovoru za Radio COPE: Nikad nisam pomislio odstupiti

Vatikan (IKA)

Razgovor svetog oca Franje s novinarom Carlosom Herrerom o aktualnostima u Crkvi i svijetu emitirala je u srijedu 1. rujna španjolska radijska postaja COPE, prenosi Vatican News.

Papa je s Herrerom razgovarao o brojnim temama. Između ostaloga, o zdravstvenom stanju i nedavnoj operaciji, krizi u Afganistanu, odnosima s Kinom, reformi Rimske kurije, tekućem sudskom procesu vatikanskim službenicima, borbi protiv korupcije i pedofilije, eutanaziji i pobačaju te motupropriju Traditionis Custodes.

Papino zdravstveno stanje i mogućnost odreknuća

Vezano uz svoje zdravstveno stanje, Sveti Otac najprije je uz osmijeh rekao: „Živ sam“. Dodao je da mu je život spasio tridesetogodišnji medicinski tehničar koji je u službi Svete Stolice. Naime, predložio je da Papa ode na operaciju debelog crijeva umjesto konzervativnog liječenja lijekovima. To se pokazalo opravdanim jer je tijekom zahvata u Poliklinici Gemelli otkrivena nekroza tj. da je stanje ozbiljnije nego što se činilo. Stoga su mu odstranjena 33 centimetra crijeva.

„Drugi je to put da mi je medicinsko osoblje spasilo život – prvi je put bilo 1957.“, poručio je Papa.

Nakon operativnog zahvata dobro se osjeća i može ispunjavati sve obveze, a rekao je i da uz uzimanje odgovarajućih lijekova može jesti sve.

Na pitanje o nagađanjima o njegovu povlačenju s dužnosti zbog dobi ili zdravlja, Sveti Otac je kazao da „kada god je papa bolestan, krene povjetarac ili uragan nagađanja o konklavi“. Istaknuo je da mu kroz glavu nikada nije prošla misao o odreknuću od papinske službe.

Stanje u Afganistanu

Sveti Otac ustvrdio je da je u Afganistanu ranjenom nedavnim događanjima – dolaskom talibana na vlast i terorističkim napadima – „stanje teško“. Nije ulazio u detalje o koracima koje poduzima diplomatska služba Svete Stolice po tom pitanju, ali je pohvalio rad Državnog tajništva. „Siguran sam da pomaže ili barem nudi pomoć“, kazao je. Državnog tajnika kardinala Pietra Parolina okarakterizirao je kao najboljeg diplomata kojega je ikada upoznao. Rekao je da je kardinal „diplomat koji dodaje, a nije jedan od onih koji oduzimaju – uvijek traži osobu za dogovor“.

Napomenuo je da mu se čini, iako ne želi suditi, da u povlačenju američkih snaga iz Afganistana nisu uzete u obzir sve mogućnosti. Dodao je da ne zna hoće li biti revizije dogovora ili ne, ali je zasigurno pritom bilo obmana ili naivnosti.

Odnosi s Kinom

U razgovoru je spomenuta i druga azijska država s kojom Sveta Stolica ima specifične odnose – Kina. Papa je rekao da suradnja nije laka, ali je uvjeren da se ne smije odustati od dijaloga. „U dijalogu se može prevariti, pogriješiti, sve to… ali to je put prema naprijed.“ Naglasio je da je dosad ostvaren barem dijalog, ali i neke konkretne stvari poput sporazuma o imenovanju biskupa. „Polako“, dodao je.

Reforma Rimske kurije, transparentnost vatikanskih financija i sprječavanje zlostavljanja

„Male prilagodbe“ u Rimskoj kuriji, daljnji napredak u transparentnosti financija Svete Stolice i sprječavanje zlostavljanja unutar Crkve stvari su na kojima Sveti Otac intenzivno radi.

Potvrdio je da je ovoga ljeta trebala biti objavljena nova Apostolska konstitucija Praedicate Evangelium o reformi Kurije što je odgođeno zbog njegova zdravstvenog stanja. Napomenuo je da dokument „neće sadržavati ništa novoga“, ali će doći do spajanja nekih dikasterija poput onoga Kongregacije za katolički odgoj, Papinskog vijeća za kulturu i Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije s Kongregacijom za nauk vjere.

Što se tiče borbe protiv korupcije, papa Franjo je ustvrdio da je „ostvaren napredak u konsolidaciji pravosuđa Države Vatikanskoga Grada“ što je omogućilo „da pravosuđe bude neovisnije“.

Istaknuo je da se „ne boji transparentnosti ni istine“. „To ponekad jako boli, ali nas istina oslobađa“, naglasio je. Izrazio je da se svim srcem nada da će se ispostaviti da je kardinal Becciu, kojemu je suđenje u tijeku, nevin.

Papa se osvrnuo i na slučajeve zlostavljanja od strane crkvenih službenika. Pohvalio je rad predsjednika Povjerenstva za zaštitu maloljetnika kardinala Seana O’Malleya. Ujedno je uputio apel vladama da djeluju protiv dječje pornografije – „globalnog i ozbiljnog problema“. Naglasio je da u današnje vrijeme tajne službe znaju sve. Tako je vlastima poznato i tko proizvodi pedofilske pornografske sadržaje u njihovim zemljama. „Za mene je to jedna od najmonstruoznijih stvari koje sam vidio“, ustvrdio je.

Eutanazija i pobačaj

Sveti Otac je komentirajući legalizaciju eutanazije u Španjolskoj rekao da je ona rezultat „kulture bacanja“. „Odbacuje se ono što je nekorisno. Starci su materijal koji se iskoristi i baci – smetaju. Čak i smrtno bolesni, čak i neželjene bebe…“ Istaknuo je da Crkva želi pomoći ljudima da dostojanstveno umru, što je uvijek činila.

Napomenuo je da ta „kultura bacanja“ ima veliki utjecaj na „demografsku zimu“ na Zapadu. „Je li legitimno ukloniti ljudski život radi rješavanja problema? Je li ispravno angažirati ubojicu radi rješavanja problema?“, upitao je.

Traditionis Custodes

Poglavar Katoličke Crkve rekao je da mu se omogućivanje slavlja mise prema pretkoncilskom misalu Ivana XXIII., zbog onih koji se nisu osjećali ugodno s aktualnom liturgijom te su imali određenu nostalgiju, „činilo jednim od najljepših i najčovječnijih postupaka Benedikta XVI. – čovjeka izuzetne ljudskosti.”

Zabrinutost se najviše pojavila zbog toga što se ta pastoralna stvar pretvara u ideologiju, pojasnio je. „Ako dobro pročitate pismo i dekret uvidjet ćete da je to jednostavno konstruktivna reorganizacija s pastoralnom brigom i izbjegavanjem ekscesa“, prenosi, među ostalim, Vatican News.