Bio je to spontani razgovor s tridesetosmoricom isusovaca, u kojem je Sveti Otac odgovarao na njihova pitanja o Crkvi i svijetu.

Na pitanje o budućnosti Crkve i sinodalnom putu, Sveti Otac rekao je kako je njegov prethodnik Benedikt XVI. bio „prorok te Crkve u budućnosti“. Papa je govorio o Crkvi koja će postati manja i koja će možda izgubiti mnoge povlastice, ali će postati skromnija, duhovnija i autentičnija.

Dotaknuo se i izazova u broju zvanja, napose u svjetlu sve manjeg broja mladih u Europi, što također predstavlja rizik traženja zvanja bez odgovarajućeg razlučivanja. S obzirom na to, istaknuo je da se Crkva mora naviknuti na stariju Europu, i to na kreativan način, osiguravajući poniznost, služenje i autentičnost.

Kada je riječ o sinodalnome putu, Papa je istaknuo važnost promišljanja o teologiji sinodalnosti kako bismo napredovali kao sinodalna Crkva, ističući i kako Crkva uči govoriti i pisati „u sinodi“. Istaknuo je isto tako kako poziv Crkve nije u njenoj brojčanosti, već je radost Crkve evangelizirati.

Papa je potaknuo sjemeništarce da nastoje biti „normalni ljudi“, sposobni donositi odluke o svom životu. Ustrajao je i na važnosti normalnih nadređenih koji nisu licemjeri, jer licemjerje kao instrument vlasti ne pomaže u rješavanju nemira, problema i skrivenih grijeha.

Naglasio je potrebu za povjerenjem i jasnoćom u međusobnom praćenju, napominjući da nadređeni moraju raditi na tome da se i njima može vjerovati. Osim toga, nadređeni bi trebali biti spremni imati neki „enfant terrible“, neukrotivu osobu, te biti otvoreni ju strpljivo ispravljati.

Malta je zbog svog zemljopisnog položaja glavna stanica mnogim migrantima koji prijelaze Mediteran. Upitan o izazovu migracija u Europi te o prihvatu ukrajinskih izbjeglica, papa Franjo je priznao kako postoji problem migracija u Europi, ističući napore zemalja poput Italije, Cipra, Malte, Grčke i Španjolske. Usmjerio je pozornost na opasnosti i izazova s kojima se susreću migranti na opasnome putu preko mora. S obzirom na to, Papa je naglasio da Europa mora uložiti napore u zaštitu ljudskih prava kako bi se ukinula kultura odbacivanja i izbjeglo davanje legitimiteta suučesništvu nadležnih tijela.

Odgovarajući na pitanje o povezanosti evangelizacije i klimatskih promjena, Papa je istaknuo da je nebriga o klimi grijeh protiv Božjeg dara svega stvorenog te oblik poganstva, klima se svodi na idola, odvajajući ga od dara svega stvorenoga. U tom pogledu, briga o našem zajedničkom domu već je evangelizacija. Papa je istaknuo hitnost poduzimanja koraka u tom pogledu radi budućih naraštaja.