U godini u kojoj se obilježava 100. obljetnica rođenja utemeljitelja pokreta Comunione e Liberazione, sluge Božjega Luigija Giussanija, ovogodišnje izdanje Meetinga ponovno oživljava njegov apostolski žar, sadržan u riječima izrečenima 1985. godine, koje nadahnjuju temu tih pet dana susretā, raspravā, predstavā i umjetnosti: „Kršćanstvo nije rođeno da bi utemeljilo religiju, nego je rođeno iz snažne ljubavi prema čovjeku. (…) Ljubav prema čovjeku, divljenje, nježnost, apsolutno poštovanje čovjeka“.

Ključne su riječi sadržane u temi susreta: „Velika ljubav prema čovjeku“, koje i Papa stavlja u središte poruke koju je potpisao državni tajnik kardinal Pietro Parolin, upućene biskupu Riminija, monsinjoru Francescu Lambiasiju. Poruka sadrži poticaj današnjim kršćanima da u ozračju „svi protiv svih“, ponovno otkriju put „pozorne ljubavi“ prema drugima, blizine i traženja dobra, kao uvjeta da bismo bili potpuno svoji.

Krhkost vremena u kojem živimo nalazi se i u vjerovanju da ne postoji mogućnost otkupljenja, ruke koja te podiže, zagrljaja koji te spašava, oprašta ti, hrabri te. Ono je također – kaže se nadalje u poruci – najbolniji vidik iskustva mnogih koji su iskusili usamljenost tijekom pandemije, ili koji su morali napustiti sve kako bi pobjegli od ratnoga nasilja.

Stoga je prispodoba o dobrom Samarijancu danas više nego ikada ključna, u dubokom skladu s temom Meetinga, jer s jedne strane pokazuje potrebu, koja postoji u svakom čovjeku, za Božjim milosrđem i njegovom nježnošću, a s druge se u njoj utjelovljuje bezuvjetna velika ljubav prema svakom bratu i sestri koje susrećemo na putu. Nije riječ samo o velikodušnosti, nego – prema Papinim riječima – o prepoznavanju samoga Krista u svakom napuštenom i isključenom bratu. Tko vjeruje, pozvan je imati isti pogled, istu ljubav Krista koji je ljubio svakoga bez ikakvoga isključivanja; njegova je ljubav besplatna, bez mjere i kalkulacija. Ali – pita se Papa – ne bi li sve to moglo izgledati kao pobožna nakana, u odnosu na to što vidimo da se danas događa?

Kako je moguće gledati one koji nas okružuju kao vrijednost koju valja poštovati, u svijetu u kojem su danas „svi protiv svih“ i u kojemu prevladavaju sebičnost i jednostrani interesi, uz pandemiju i rat koji su nas vratili unatrag u odnosu na projekt solidarnoga čovječanstva? Imajući na umu da put bratstva nije nacrtan na oblacima – kaže se u poruci – nego prolazi brojnim duhovnim pustinjama prisutnima u našim društvima, te da se upravo u pustinji – kako je govorio Benedikt XVI. – otkriva vrijednost onoga što je bitno za život, papa Franjo pokazuje put.

Naše zauzimanje – napomenuo je Papa – nije isključivo u akcijama ili programima promicanja i pomoći; ono što Duh pokreće nije višak aktivizma, nego prije svega pozornost koju posvećujemo drugomu. Ta pozornost ljubavi početak je istinske brige za njegovu osobu i želje da se traži njegovo dobro. Bitno je ponovno pobuditi tu svijest. Dakle, susret s drugim uvjet je da postanemo u potpunosti svoji i donesemo plod – istaknuo je papa Franjo.

Darivanje sebe drugima izgrađuje socijalno prijateljstvo koje Papa preporučuje u svojoj poruci. To je bratstvo otvoreno svima, zagrljaj koji ruši zidove i ide u susret drugomu u svijesti koliko vrijedi svaka pojedina osoba, u kojoj god da se situaciji nalazi. Ljubav prema drugomu zbog onoga što on jest: Božje stvorenje, stvoreno na njegovu sliku i priliku; dakle, obdareno nepovredivim dostojanstvom kojim nitko ne može raspolagati ili, još gore, zlorabiti ga.

To je socijalno prijateljstvo koje smo, kao vjernici, pozvani poticati svojim svjedočanstvom; i to je socijalno prijateljstvo koje Papa želi da sudionici Meetinga promiču. Smanjiti udaljenosti, spustiti se kako bismo dotaknuli trpeće Kristovo tijelo u narodu. Koliko je muškarcima i ženama našega vremena potrebno susresti se s ljudima koji ne daju lekcije s balkona, nego izlaze na ulice kako bi s pouzdanom nadom podijelili svakodnevni napor života! – istaknuo je Papa. To je povijesna zadaća kršćana; stoga papa Franjo traži od sudionika Meetinga da prihvate taj apel nastavljajući surađivati s općom Crkvom na putu prijateljstva među narodima, šireći u svijetu snažnu ljubav prema čovjeku.