Sjednicu je otvorio nadbiskup Vukšić pozdravnim govorom u kojem je istaknuo da se sjednica održava povodom četiri velike obljetnice: 60 godina Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, 80 godina hrvatskog dušobrižništva u Njemačkoj i Austriji te 100 godina Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji u Sjedinjenim Državama i Kanadi.

Nadbiskup Vukšić naglasio je da je dušobrižništvo za iseljene hrvatske katolike počelo mnogo prije spomenutih godina te se odvijalo na razne načine. „Započelo je progonima i izbjeglištvom u davnim stoljećima kad su se s našim sunarodnjacima i njihovi svećenici našli u izbjegličkim povorkama i dospjeli u dijelove Austrije, Mađarske i Rumunjske te tamo organizirali dušobrižništvo koje traje sve do danas na hrvatskom jeziku i od početka je integrirano u mjesne biskupije, koje čuvaju stoljetnu višejezičnu tradiciju svojih biskupijskih zajednica“, rekao je.

„Danas u inozemstvu živi već nekoliko generacija hrvatskih katolika. Samim time oni imaju različite duhovne potrebe, različit odnos prema početnoj Crkvi i domovini iz kojih potječu, što donosi nove izazove. Neki od njih ne znaju više hrvatski jezik, neki ga teško razumiju. No, sve ih povezuje zajedničko podrijetlo. Zajednička im je i razdjelnica, koja ide između nostalgije za prošlim i privlačnosti sadašnjega, između potrebe integracije i opasnosti asimilacije, između vjernosti svojoj etničkoj zajednici i pretakanja u novu političku naciju“, ustvrdio je mons. Vukšić.

„Svaka obljetnica poziva također na propitivanje dosadašnje učinkovitosti i plodova. Ohrabruje potrebu da se nastavi u dobru, ali i da se popravlja ono što treba biti bolje. U tom smislu, čini se da bi od velike koristi bilo, ako bi službena državna predstavništva bolje radila svoj posao, posebice na prosvjetnoj i kulturnoj razini, kako bi crkvene zajednice i njihovi dušobrižnici više bile pastoralne zajednice i u stanju, više negoli dosada, same sebi osigurati veći dio svećeničkih i redovničkih zvanja“, poručio je nadbiskup Vukšić.

Govor je uputio i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša koji je istaknuo da su „današnji jubileji svjedočanstvo žive vjere, postojanosti i ljubavi hrvatskoga čovjeka koji je u iseljeništvu, oslonjen na svoje pastire, znao očuvati zajedništvo s Crkvom i zavičajem“.

„Iseljenički valovi hrvatskoga naroda nakon Drugoga svjetskog rata, kao i ekonomske migracije 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća tražile su organiziranu pastoralnu skrb za Hrvate izvan domovine, točnije tijelo koje bi koordiniralo, promicalo i skrbilo za njihovu duhovnu dobrobit. No i prije svake strukture postojala je blizina pastira“, naglasio je nadbiskup Kutleša.

„Mnoge suvremene veze između Republike Hrvatske i dijaspore rodile su se upravo iz susreta u crkvenome okruženju. U Božjoj riječi nerijetko susrećemo iskustvo iseljeništva. Cijela povijest spasenja ispripovijedana je kao put naroda koji napušta zavičaj i kreće putem vjere: od Abrahama koji pozvan kreće u nepoznato, preko Mojsija koji izvodi narod iz ropstva, pa sve do Josipa i Marije koji s Djetetom bježe u Egipat“, rekao je.

„Prema svetopisamskome iskustvu, iseljeništvo nije samo rana, nego je i poslanje. Naši iseljenici nosili su vjeru, radinost i kulturu među narode svijeta svjedočeći da se i daleko od domovine može svjedočiti Kristova ljubav. Hrvatska inozemna pastva samo je tehnički naziv za cijelu mrežu odnosa, skrbi, inicijativa, potpore, domišljatosti, suosjećanja, svega po čemu se u tuđini mogla očuvati i svjedočiti vjera u kojoj je naš čovjek stasao“, dodao je nadbiskup Kutleša.

„U vremenu novih migracija i prijetnji gubitka identiteta, Crkva u domovini i dalje je majka koja prima, hrabri i podsjeća da smo dio jedne Kristove Crkve i jednoga naroda“, ustvrdio je.

„Hrvatska inozemna pastva i dalje je pozvana biti most: most vjere i ljubavi, most između starijih i mlađih generacija, između domovine i svijeta. Ponekad će taj most trebati obnovu, ali njegov je temelj čvrst – to je Krist, Dobri Pastir, koji nikoga ne zaboravlja“, zaključio je nadbiskup Kutleša.

Pozdravnu riječ uputili su i crkveni predstavnici iz Njemačke i Austrije: nacionalni ravnatelj za dušobrižništvo zajednica drugih materinskih jezika i obreda Njemačke biskupske konferencije dr. Lukas Schreiber, nacionalni ravnatelj iz Austrije dr. Alexander Kraljic, predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić, ministar demografije i useljeništva Republike Hrvatske Ivan Šipić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Dario Magdić te predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika Milan Kovač.

Slijede izlaganja nacionalnog ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. sc. Tomislava Markića o 60. obljetnici Ravnateljstva, delegata hrvatske inozemne pastve za Njemačku fra Petra Klapeža o 80 godina hrvatskog dušobrižništva u Njemačkoj, delegata hrvatske inozemne pastve za Austriju fra Vjekoslava Lazića o 80 godina hrvatskog dušobrižništva u Austriji te kustosa Kustodije Svete Obitelji i delegata hrvatske inozemne pastve za SAD fra Nikole Pašalića o 100. obljetnici Franjevačke kustodije Svete Obitelji u Chicagu.