Na početku susreta okupljeni generalni tajnici su, na poziv generalnog tajnika Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) vlč. Martina Michalíčeka, otpjevali himan Veni Creator Spiritus.

Zatim su pozdravne govore uputili zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u ime Hrvatske biskupske konferencije i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua.

Kardinal Bozanić podsjetio je na potrese koji su se dogodili u Hrvatskoj te na pandemiju koronavirusne bolesti.

„U tim okolnostima iskusili smo da je životnost Crkve pomogla pojedincima, zajednicama i društvima steći izdržljivost pred težinom događaja. Crkva je živa ondje gdje se slavi euharistija, gdje se živi sakramentalni život, gdje se ispovijeda, gdje se prakticira konkretno milosrđe prema potrebitima.“

Kardinal Bozanić posebice je istaknuo velikodušnost „mladih koji su se nakon potresa i tijekom pandemije stavili na raspolaganje da bi pomogli onima u poteškoćama“.

Osvrnuo se i na zajedništvo pokazano na koncertu Progledaj srcem održanom na stadionu Maksimir u predvečerje svetkovine Duhova.

Tema 49. susreta generalnih tajnika je Crkva u Europi na sinodskom hodu, prema pozivu pape Franje koji je započeo sinodski hod za sveopću Crkvu. „Možemo reći da je sinodalna dinamika oduvijek pratila djelovanje CCEE-a od samog početka. Zapravo, Crkva je konstitutivno sinodalna i svako istinski crkveno djelovanje ima u sebi tu dinamiku koja nam omogućuje da budemo poslušni Duhu Svetomu“, ustvrdio je zagrebački nadbiskup.

Dodao je da je sinodski hod počeo u sadašnjem povijesnom trenutku „kao proročki čin Crkve pozorne na znakove vremena. Predlaže se zajednički put na razini cijele Crkve, koji dopire do svake zemlje, naroda i ljudske situacije. Sve se to pokazuje kao povlašteni prostor za izgradnju mira koji je svijetu toliko potreban i za kojim Europa čezne u ovom povijesnom trenutku.“

„Ne možemo ne uzeti u obzir ono što se događa posljednjih mjeseci u Ukrajini. Svjedoci smo ljudske tragedije, ratnog scenarija koji sa sobom nosi smrt, patnju, uništene obitelji, čitavo stanovništvo prisiljeno napustiti svoje domove radi traženja utočišta negdje drugdje, muškarce prisiljene na borbu, razaranje…“, nastavio je kardinal Bozanić.

„Postavlja se pitanje: kamo ide Europa? Gdje je stao projekt ujedinjene Europe? Projekt ujedinjene Europe rođen je upravo da bi se uklonila pošast rata s europskog tla. Nažalost, među ostalim, pokazao je svoja ograničenja devedesetih, upravo u ovom dijelu Europe“, istaknuo je podsjetivši na Domovinski rat.

Na kraju je poručio da je unatoč poteškoćama potrebno sačuvati nadu. „Naše povjerenje utemeljeno je na Božjoj vjernosti, koji ne napušta tijek povijesti i sudbinu čovjeka“ u kojoj je uzeo udjela u Isusu Kristu – Savršenom Čovjeku – zaključio je kardinal, dodavši da je put za suočavanje s izazovima današnjice potrebno pronaći u Božjoj ljubavi za čovjeka. Sudionicima susreta poželio je dobrodošlicu u Hrvatsku i Zagreb te uspješan rad.

Nuncij Lingua također se osvrnuo na aktualnu situaciju u Europi obilježenu ratom u Ukrajini. Između ostaloga, podsjetio je na mnoge apele pape Franje za mir. „Ako postoji jednodušnost u uvjerenju da Ukrajina ima pravo na legitimnu obranu, Sveti Otac je opetovano izražavao veliku sumnjičavost glede odabranog načina obrane i očajnički pokušavao zaustaviti agresora, preferirajući diplomatski put, čak učinivši neobičnu gestu osobnog posjeta veleposlanstvu te zemlje vjerujući tvrdoglavo u snagu odnosa, u moć uvjeravanja, u preostalu ljudskost protivnika. Sve to da bi se izbjeglo korištenje oružja, danas vrlo smrtonosnog da dovodi u pitanje sam koncept pravednog rata.“

Stoga je nadbiskup Lingua naglasio potrebu gledanja srcem. „Možda, ako gledamo srcem možemo bolje razumjeti kako prosvijetliti razum i pronaći nove putove da bi se čuo vapaj naroda za mir“, ustvrdio je.

„Ponekad, zapravo, nije dovoljno misliti da je ono što radimo pravedno i legitimno. Srce koje vodi računa o posljedicama poziva nas da razmotrimo i nesagledivu kolateralnu štetu koju sukob prouzročuje i koja pada, kao što to često biva, na one koji s time nemaju nikakve veze i već nose težinu mnogih drugih nepravdi.“

„Ako gledamo srcem, možda se i dalje možemo nadati“, poručio je nuncij.

Razlog za nadu, i poticaj na poziv za gledanje srcem, mons. Lingua pronašao je u koncertu Progledaj srcem. Pohvalivši ga, prikazao ga je kao Pedesetnicu trećeg tisućljeća. Kazao je da bi mu netko mogao prigovoriti da pretjeruje s pohvalama i da ga je ponio entuzijazam.

„Moguće, ali koliko puta pretjerujemo u drugom smislu: u kritiziranju, osuđivanju, preziranju? Ali to više nije sinodalni hod. ‚Hodati zajedno‘ znači pružiti ruku, pomoći ustati, natjecati se u međusobnom poštovanju smatrajući druge boljima od sebe, ponizno slušajući druge, dopuštajući da budemo ispravljeni i ispravljati s ljubavlju koja se rađa iz odgovornosti, ali nikada ne osuđuje“, poručio je nuncij Lingua generalnim tajnicima, u skladu s temom susreta.

Prvoga dana susreta sudionici su čuli i izvještaje o stanju u Ukrajini. S aktualnom situacijom upoznali su ih biskup Lutska mons. Vitalij Skomarovskij, o. Andriy Soletskij i vlč. Petro Beresh.

Od početka oružane agresije koja je počela prije više od četiri mjeseca svoj dom moralo je napustiti 8 milijuna i 400 tisuća Ukrajinaca, većinom s istoka zemlje. Poginuli su mnogi civili, mnogo je djece ostalo siročad, a mladi se bore s traumama.

Rat u Ukrajini zbližio je kršćanske zajednice koje ekumenski djeluju da bi pomogle potrebitima i stradalima. Složne su i u osudi agresije za koju se s druge strane pokušavaju pronaći i religiozna opravdanja. U tom smislu, ukrajinskim kršćanima pridružili su se i muslimani i židovi.

Gosti iz Ukrajine zahvalili su za pomoć i podršku koju dobivaju iz europskih zemalja. Između ostaloga, pozvali su na nastavak molitve za mir jer kako su istaknuli, materijalna šteta će se nadoknaditi, ali ranjene ljude može ozdraviti samo Isus Krist – jedini liječnik duše i tijela.

Nakon uvodnog dijela susreta, sudionici su sudjelovali u misnom slavlju kojim je predsjedao kardinal Bozanić.

Susret će trajati do 3. srpnja. Na susretu među ostalima sudjeluju predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) vilniuski nadbiskup Gintaras Grušas te dotajnica Biskupske sinode u Rimu s. Nathalie Becquart.