Na početku misnog slavlja, biskup je pozdravio sve okupljene svećenike, redovnice, vjernike iz svih župa biskupije od Herceg Novog do Šušanja, te osobito vjeroučenike i mlade koji su se odazvali u lijepom broju, kao i čitače, pjevače i ministrante.

Biskup Štironja objasnio je u svojoj propovijedi kako je papa Franjo pozvao sav Narod Božji da se okupi oko svojih pastira i iznese svoje poteškoće, radosti i žalosti, te kaže svoje mišljenje u vezi brojnih problema koje tište pojedince i Crkvu. Biskup je naglasio kako su to problemi modernog društva u kojemu „i mi kao Narod Božji nailazimo na razne poteškoće vezane osobito za starije i nemoćne – eutanazija, začete a nerođene – abortus; poteškoće vezane za obitelj, odgoj djece; poteškoće vezane za školstvo, zaposlenje, zdravstvo, politiku, medije, ekonomiju, ekologiju, društvo u svim segmentima… I unutar obitelji na svim razinama, pa i na razinama obitelji Crkve prisutne su razne krhkosti, rane i grijesi; događaju se razne nepravde i nesuglasice; nasilja i zlostavljanja, brakolomstva i razvodi; otpadi od vjere, svećeništva i redovništva. Modernog čovjeka u cjelini muče razne lažne sigurnosti i potrebe koje teško priznaje i koje ga udaljuju od drugih kao i od Boga. Što se više bori da postane samostalan, sve je veći rob; što više traži a sebe sve je dalje od sebe; što više traži slobodu sve je više ovisan; što više naglašava svoju moć, sve je nemoćniji što više ima, to mu više fali svega; a napose zadovoljstva i sreće koja mu sve brže izmiče i sve se više udaljava od njegova srca, duše uopće života.“

Potreban je „reset“ koji je zacrtao i predložio II. Vatikanski sabor, u čijem je okrilju i nikla Biskupska sinoda koju papa želi proširiti, odnosno pozvati da u njoj sudjeluju tri dionika (plus jedan), kazao je biskup Štironja pojasnivši: „Prvi dionik je Isus; drugi mnoštvo – svi krštenici; i treći apostoli – biskupi naših dana. Onaj četvrti dionik je nepozvan – đavao koji želi uništiti međuljudske odnose i odnose s Bogom. Pokušat će da od ovoga pothvata Crkve ne bude ništa (…) Prepuštanjem vodstvu Duha Svetoga Crkva želi ponovno i ponovno otkriti svoju hodočasničku i misijsku ulogu u svijetu, odnosno ponovno i ponovno otkriti svoj navjestiteljski identitet na temelju Božje riječi, otkriti svoju sreću i iskonski smisao postojanja i cilj vječnosti.“

Mons. Štironja zaključio je kako je Sinodalni hod prigoda za sve vjernike Kotorske biskupije da daju svoju kapljicu u moru potreba Crkve te potaknuo na aktivno sudjelovanje u redovitom životu Crkve: „Ne očekujmo da netko drugi gradi naše zajedništvo; nemojmo očekivati da će netko drugi doći pjevati, čitati, ministrirati i uopće sudjelovati na našim slavljima; nemojmo očekivati da će netko drugi umjesto nas izvršiti zadaću naviještanja našoj mladeži i djeci, da će im netko drugi ispričati priču o Isusu. Trgnimo se, probudimo i učinimo nešto za svoj narod, za svoju Crkvu, za svoju djecu i mlade, za budućnost naše Boke. Svoju Crkvu učinimo istinskom hodočasnicom i misionarkom ovoga vremena. Posudimo joj svoje oči, uši usta, ruke i noge. Neka prohoda uz našu pomoć, neka djeluje i uljepša zemlju u kojoj živimo.“

Misno slavlje svojim je pjevanjem uveličao župni zbor Kotorske katedrale, a u čitanju liturgijskih čitanja i molitve vjernika sudjelovali su čitači iz različitih župa biskupije, dok su listopadsku pobožnost prije mise animirali vjeroučenici Kotorske župe.