Svečanosti je uz visoke crkvene dužnosnike nazočio turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, prenosi Kathpress izviješće turskog lista Hürriyet.

Slavlju su među ostalima nazočili istanbulski metropolit Asirske Crkve Zapada mor Filuksinos Yusuf Cetin, predsjednik Dikasterija za jedinstvo kršćana kardinal Kurt Koch, pravoslavni ekumenski patrijarh Bartolomej i armenski pravoslavni carigradski patrijarh Masalyan.

Predsjednik istanbulske asirske zaklade „Sait Susin“ izjavio je da je riječ o „povijesnom danu“.

Kršćani, koji su u turskoj manjina, posljednjih su desetljeća mogli obnavljati svoje crkve, ali im vlasti nisu dopuštale gradnju novih.

Nova crkva može primiti oko 750 osoba, a uz crkvu sv. Efrema Sirskog zgrada obuhvaća i prostore za okupljanje na dva kata te podzemnu garažu.

Turski predsjednik Erdoğan osobno je 2019. položio kamen temeljac za crkvu. Posveta crkve bila je planirana za sredinu veljače, ali je odgođena zbog razornih potresa na jugu Turske i sjeveru Sirije.

Procjenjuje se da u Istanbulu živi između 12 tisuća i 17 tisuća članova Asirske Crkve Zapada. Njima je dosad bila na raspolaganju crkva s pastoralnim centrom u četvrti Tarlabasi Beyogluu, sagrađena u 19. stoljeću, koja je u međuvremenu postala premala.

Istanbulske gradske vlasti počele su 2009. po nalogu tadašnjeg predsjednika vlade Erdoğana tražiti prikladno mjesto za novu crkvu. Turska je vlada 2015. objavila plan gradnje, ali se početak radova odgađao godinama.

Zemljište na kojemu su 2019. počeli radovi na izgradnji nove crkve pripadalo je Katoličkoj Crkvi, kojoj ga je 1868. ostavio u naslijeđe jedan vjernik. Zemljište, na kojemu se i danas nalazi katolička kapelica, dijelom je korišteno i kao groblje.

Turske su vlasti 1950. oduzele Crkvi zemljište i nacionalizirale ga, a groblje je zatvoreno.

Predsjednik Austrijske biskupske konferencije salzburški nadbiskup Franz Lackner prije godinu dana posjetio je gradilište zajedno s bečkim grčkim pravoslavnim metropolitom Arseniosom (Kardamakisom) i izaslanstvom zaklade „Pro Oriente“.

Mor Cetin tada je primio goste iz Austrije, naglasivši da će crkva biti na raspolaganju svim kršćanima i obećavši brigu za očuvanje katoličkog groblja.

Ustav Republike Turske definira državu kao laičku, ali vjerske zajednice osim sunitskih muslimana često su izložene diskriminaciji. Turske vlasti službeno priznaju kao vjerske manjine samo Grčku pravoslavnu Crkvu, Armenske apostolske Crkve i židovsku zajednicu te jedino njima dopušta određena ograničena prava poput vođenja vlastitih škola.

Asirska Crkva Zapada, Katolička Crkva i druge kršćanske zajednice nisu službeno priznate u Turskoj, zbog spornog tumačenja mirovnog sporazuma iz Lausannea iz 1923. godine.