Obred je predvodio gvardijan Samostana sv. Frane i rektor Svetišta fra Ivan Bradarić koji je okupljene vjernike najprije uveo u molitvu krunice uz prigodna razmatranja. Između svake desetice pjevane su prigodne popijevke.

Krunicu su predmolili članovi Vojske Bezgrješne. Na kraju je fra Ivan okadio Gospin kip koji je samo za tu prigodu iznesen iz samostanskoga trezora, a predstavlja Blaženu Djevicu Mariju s prepoznatljivim znakovima Gospe Fatimske.

Molitvu posvete koja je uslijedila nakon molitve krunice predslavitelj i puk molili su naizmjence.

Članovima Vojske Bezgrješne posveta Rusije Bezgrješnom Srcu Marijinu posebno je na srcu i zbog povezanosti njihovog osnivača sv. Maksimilijana Marije Kolbea s fatimskom porukom.

Blažena Djevica Marija je u ukazanjima u Fatimi 1971. godine zatražila posvetu Rusije svom Bezgrješnom Srcu. Na kraju ukazanja u kojem je taj zahtjev, uz pričest zadovoljštine na prve subote, izložen radi uspostave mira, Gospa je poručila da će, unatoč svemu, na kraju pobijediti njezino Bezgrješno Srce.

Organizaciju Vojske Bezgrješne sv. Maksimilijan utemeljio je tri dana nakon posljednjeg ukazanja u Fatimi, 16. listopada 1917. Iako Kolbe u svojim spisima Fatimu nigdje ne spominje, zaključak poslanja Kolbeove Vojske identičan je onomu fatimskih ukazanja: „Bezgrešno Srce Marijino će trijumfirati!“

Osim toga, fatimsku poruku i Rusiju između ostaloga povezuju i Kolbeove riječi na proslavi 20. obljetnice osnutka Vojske Bezgrješne u Rimu: „Nije san i nije daleko dan kad će kip Bezgrješne, zaslugom svojih bojovnika, kraljevati u srcu Moskve!“