Osvrćući se na bogatu prošlost djelovanja Centra, spomenula je njegovo sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima, poput onoga o vjeri i moralu u Hrvatskoj, Europskom istraživanju vrednota, praćenju siromaštva u RH ili, primjerice, vjeronauku u hrvatskome školskom sustavu: “Svjestan ograničenja sadržaja koji nudi socijalni nauk Crkve, Centar ulazi u dijalog u mnogobrojnim disciplinama koje se bave čovjekom i stupaju upravo u takav interdisciplinarni dijalog, koristeći se dostignućima drugih – osobito društvenih i humanističkih znanosti. Centar tako stječe stručnost, konkretnost i aktualnost, s jasnim ciljem da se pomogne čovjeku danas, da može shvatiti situaciju i služiti ovome svijetu, obraćajući mu se uvjerljivo, vjerodostojno i djelotvorno”, poručila je dr. Petrović Štefanac.

S obzirom da je Centar od samih početaka prepoznat kao mjesto susreta, dr. Petrović Štefanac spomenula je čak deset susreta mladih znanstvenika, održavanih od 2001. do 2005. u Samoboru, Đakovu i Lovranu, potom na Školu socijalnog nauka Crkve za gospodarstvenike te studijski dan za političare, održan 1999. godine. U svom djelovanju Centar je organizirao okrugle stolove na različite teme, primjerice “Nedjelja radi čovjeka”, “Poziv na očuvanje pitke vode”, “Odgovornost društva za starije osobe”, “Kriza u vladanju i upravljanju Hrvatskom” te “Mobing”. Znanstveni skupovi od 2001. do 2021. uključivale su teme poput “Mogućnosti organiziranog djelovanja laika u Hrvatskoj”, “Siromaštvo i solidarnost”, “Nezaposlenost”, “Uloga župnika u gradu: župnik Franjo Jurak”, “Migracije i identitet” te na teme enciklika pape Franje “Laudato si'” i “Fratelli tutti.” Dr. Petrović Štefanac završila je podsjećanjem da se, iz svega navedenoga, može zaključiti da je Centar mjesto kulture susreta i dijaloga, mjesto formacije i mjesto poslanja i posvećenja.

O primjeni socijalnog nauka Crkve u gospodarstvu govorio je izv. prof. dr. sc. Jakša Krišto s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: “Vrlo važan čimbenik je društveni čimbenik, u kojem bi lekcije socijalnog nauka Crkve pomogle gospodarstvenicima. To je briga o zaposlenicima, radno pravo, briga o osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama, o balansu obiteljskog života, o pravu na obitelj, o pravima pojedinca i slično. To su sve stvari koje su danas i regulatorno propisane.”

Dr. Krišto podsjetio je da ekonomski rast i nejednakost, opće dobro i socijalna pravda uvjetuju raslojavanje društva, ali i potiču raspravu o pitanju socijalne skrbi za starije, adekvatnosti mirovina, siromaštva, lokalnog razvoja i regionalne nejednakosti, koncepta općeg dobra te socijalne pravde u odnosu na lijenost i profit. Društveno poduzetništvo predstavio je kao novi način poslovanja koji predstavlja kombinaciju poduzetničke prakse i vrijednosti usko povezanih s društvenom odgovornošću i načelima zaštite, a društveni poduzetnik se određuje kao nositelj poduzetničke aktivnosti kojemu je primarni cilj društveni utjecaj, a ne generiranje dobiti za vlasnike ili dioničare. Promišljajući o ulozi Crkve, župa i udruženja pri Crkvi u poticanju društvenog poduzetništva i kooperativa, dr. Krišto zapitao se na kraju kako potencirati umrežavanje katoličkih gospodarstvenika, koja je uloga IT tehnologije u Crkvi te naglasio važnost suradnje i razmjene iskustava.

Oživotvorenje socijalnog nauka Crkve u političkom životu predstavila je pak doc. dr. Marijana Kompes s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, zaključivši izlaganje citatom pape Benedikta XVI. “‘Katolička tradicija kaže da su objektivne norme za ispravno djelovanje dostupne razumu, bez obzira na sadržaj objave.’ Dakle, ono o čemu se govori u socijalnom nauku Crkve mogu razumjeti i oni koji nisu religiozni. Solidarnost, supsidijarnost, opće dobro, povlaštena briga za siromašne, socijalna pravednost i dostojanstvo ljudske osobe koje je pravno pozitivirano je jezik koji mogu razumjeti uistinu svi ljudi. Zato socijalni nauk Crkve ima jako veliki potencijal u oživotvorenju u političkom životu”, zaključila je doc. dr. Kompes.

Doc. dr. Dubravka Petrović Štefanac / Foto: IKA

Izv. prof. dr. sc. Jakša Krišto / Foto: IKA

Doc. dr. sc. Marijana Kompes / Foto: IKA