Uz autoricu Vekić, sudjelovali su fra Goran Rukavina, OFM Cap., o. prof. dr. Jure Zečević Božić, OCD.

Svojim šansonama događaj je obogatio kantautor don Anton Šuljić.

Nazočne je u ime ministra Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića prof. dr. fra Ante Barišića pozdravio provincijski definitor fra Goran Rukavina. Predstavio je knjigu rekavši da je relativno mala, ima 128 stranica, ali da donosi ono bitno o fra Tomislavu Janku Šagi-Buniću. Sadržaj je podijeljen u pet poglavlja: 1. Životni put Tomislava Janka Šagi-Bunića, 2. Svjedočanstva o Tomislavu Janku Šagi-Buniću, 3. Kakvi su Hrvati katolici?, 4. Šagi-Bunićeva pokoncilska mariologija i 5. Prilozi (Šagi-Bunićeve molitve).

Fra Goran je rekao da je knjiga objavljena 2007. godine. Pročitao je iz predgovora riječi koje je napisao tadašnji provincijal franjevaca kapucina dr. sc. fra Ivica Petanjak, sadašnji krčki biskup: „Gospođa Matija Maša Vekić potrudila se skupiti svjedočanstva o pokojnom profesoru dr. Tomislavu Janku Šagi-Buniću, s nakanom da otme zaboravu one sitnice koje su sastavnica svakog ljudskog života i koje životu daju potrebnu ljepotu i draž, slast i ukus, a nije ih moguće pročitati ili doznati iz objavljenih članaka i znanstvenih djela.“

O izložbi slika govorio o. Zečević Božić, dugogodišnji predavač predmeta „Istočna liturgika i ikonografija“ i „Komparativna ikonografija“ na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Rekao je da je autorica izložila izbor od 24 rada, većinom ulja na platnu, uz nekoliko iznimki rađenih u drugim tehnikama, kao što su ikonografska tempera na drvu, gvaš na platnu, ulje na papiru ili kombinirana tehnika. Istaknuo je da su izabrane slike širokog spektra motiva i tema, od ikona i sakralnih slika, preko portreta, do prizora iz prirode, biljnog i životinjskog svijeta.

„Matija Vekić nam u prvom redu predočuje neizostavnu bogočovječansku stvarnost Isusa Krista u soteriološkoj drami Getsemanskog vrta i potom Krista s Križem. Neizbježna i bolna stvarnost patnje koju Krist podnosi na njezinim je slikama jasno prepoznatljiva sastavnica života, ali je istovremeno prepoznatljiva i pozitivna prisutnost konačne spašenosti koja biva ostvarena upravo po tom križu koji Krist nosi.

Zahvaljujući umijeću ali i duhovno-teološkoj stručnosti slikarice svaku u nizu od četiri Bogorodice – Eleusu (Nježnu ili Umilnu), od Kamenitih vrata, Sinjsku, i Gospu od Zdravlja, motritelj može prepoznati i doživjeti s jedne strane kao sebi blisku i suosjećajnu sestru, ali s druge strane, istovremeno, i kao jedinstvenu i uzvišenu (do)nositeljicu Spasitelja, Gospodina Isusa Krista.

Vrijednost ikone Bogorodice Eleuse (Nježne), stvarane ikonopisnom tehnikom tempere na drvu, nipošto se ne iscrpljuje na razini uspješnosti likovnoga djela, ona ima prvenstveno svoju nadasve značajnu teološku, epifanijsku i spasenjsku poruku. Lica Božanskog djeteta i Bogorodice nježno naslonjena jedno na drugo, daju nam osjetiti intimu, blizinu, nježnost i toplinu dodira Božjega – Isusovoga i ljudskoga – Marijanoga koja se zbila u inkarnaciji – utjelovljenju Emanuela – S-nama-Boga“, rekao je o. Zečević Božić.

Autorica knjige i izložbe „Tomislavu Janku Šagi-Buniću u čast“ Matija Maša Vekić iznijela je svjedočanstvo o svome profesoru Šagi-Buniću koji joj je prorekao dan svoje smrti i uslišao molitvu. Stoga smatra da bi se i za nj trebao povesti postupak za proglašenje blaženikom i svecem. To su joj potvrdili i sugovornici u knjizi: dr. sc. Josip Kolanović i vlč. prof. dr. Ivan Golub.

Na kraju je svima zahvalila za dolazak, domaćinima za prijem, govornicima za izlaganja te don Antonu Šuljiću za sviranje i pjevanje.