Uz brojne hodočasnike iz Zagreba i okolice, koji su pješačeći ili dovezavši se žičarom, autobusom ili osobnim prijevoznim sredstvom, došli zazvati Marijin zagovor, na 1001 metar nadmorske visine proslavljeno je jubilarno sljemensko proštenje uz blagdan Gospe Karmelske.

Središnju misu predslavio je zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski. U propovijedi je, među ostalim, istaknuo da se Gospu s pravom naziva „Kraljicom Hrvata jer je ona bdjela nad cijelom hrvatskom povijesti koju kapela tako brižljivo čuva u svojoj unutrašnjosti. Grbovi i slike odišu vjerom hrvatskog naroda koja je utemeljena na evanđelju.“

Sljemensku crkvu izgradili su isusovci koji i danas brinu o njoj, kao i o duhovnim potrebama hodočasnika i planinara koji redovito dolaze na mise na vrh Medvednice. Sadašnji župnik o. Tomislav Špiranec na kraju slavlja zamolio je za pomoć. „Voljeli bismo znati tko je nosio kamen s kojim je sagrađena kapelica, tko je vukao grede, tko se prvi vjenčao u kapelici, tko su bili prvi vijećnici i sl. Javite se putem naših društvenih mreža ako imate bilo kakve materijale, fotografije, imena radnika i prvih suradnika jer bismo voljeli napraviti izložbu i izdati monografiju“, rekao je.

Također je zahvalio sadašnjim i bivšim suradnicima i volonterima te pozvao okupljene vjernike na druženje.

Tijekom dana slavljene su još tri mise koje su predslavili isusovci Zdravko Knežević, Sebastian Šujević i Niko Bilić.

Sljemensku kapelu posvetio je 16. srpnja 1933. zagrebački nadbiskup Antun Bauer. Kada je građena, zamišljena je kao spomenik 1000. obljetnici hrvatskoga kraljevstva i 1300. obljetnici pokrštavanja Hrvata. Jedinstvena je po tomu što je na njezinom stropu, izrađenom od slavonske hrastovine, postavljeno 39 grbova hrvatskih gradova i zemalja.

Ideja za gradnju kapele na Zagrebačkoj gori pojavila se još početkom 20. stoljeća, a u svibnju 1928. godine, na poticaj planinara Marijine kongregacije građana i radnika, koji su se okupljali pri svetištu Srca Isusova u Palmotićevoj ulici kod isusovaca, počelo se s prikupljanjem sredstava i planiranjem izgradnje. Nakon posvete u srpnju 1933. godine, kapela je 3. kolovoza 1963. proglašena župnom crkvom kada je osnovana „turističko-planinska“ Župa Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata za potrebe planinara, turista, gostiju Tomislavova doma i za bolesnike u tadašnjoj bolnici „Brestovac“. Do danas su u kapeli najposjećenije mise na godišnje proštenje u srpnju te božićna misa polnoćka.

Sljemenska župa smještena je na području Parka prirode Medvednica i nema nijednoga župljanina. Zato je jedina u cijeloj Hrvatskoj u kojoj nema preminulih. Nema ni groblje, ni maticu umrlih, nego se u njoj održavaju samo krštenja i vjenčanja. Unatoč tomu, vrata crkve, izgrađene u stilu ranokršćanskih starohrvatskih crkava, svakodnevno su otvorena svim hodočasnicima, planinarima i posjetiteljima.