RAZGOVOR Viceguverner HNB-a Roman Šubić: građani će anketom odlučiti o nacionalnom dizajnu eura

1. Poštovani viceguverneru, kakvu monetarnu politiku možemo očekivati u 2021. godini odnosno hoće li nam se stanje u gospodarstvu uskoro poboljšati?

Prije svega treba reći da je u ovim nestabilnim vremenima, vrlo teško s velikom pouzdanošću procjenjivati kad će se stanje u gospodarstvu vratiti na pretkriznu razinu. Ipak, uza sve nama raspoložive podatke, za 2020. godinu očekuje se pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od otprilike 9 %, dok se u ovoj godini očekuje postupni oporavak gospodarske aktivnosti koji bi mjeren rastom BDP-a mogao iznositi oko 5 %. Kao što znate, puno toga ovisi o početku primjene i o učinkovitosti cjepiva o kojem ovih dana svi mnogo pričaju pa bi ako sve bude išlo kako se predviđa, također bilo logično da se gospodarstvo ozbiljnije pokrene tijekom drugog tromjesečja ove godine. Ipak, iz sadašnje perspektivne gledano, teško je za očekivati da ćemo se prije 2022. godine uspjeti vratiti na razinu poslovanja kakva je bila u 2019. godini, koliko god mi to svi željno iščekujemo.

Po pitanju monetarne politike, mogli ste primijetiti u proteklim mjesecima da se Hrvatska narodna banka aktivno uključila u davanje podrške oživljavanju ekonomije u razdoblju koje je teško kako za pojedinca tako i za cjelokupno gospodarstvo. U teoriji je osnovni cilj monetarne politike održavanje stabilnosti cijena odnosno drugim riječima održavanje niske i stabilne inflacije i s te strane smo u praksi također svi zajedno svjedoci da je inflacija u Hrvatskoj gotovo iščeznula pa se i u ovoj godini očekuje stopa inflacije na razini od 1 % što je vrlo prihvatljivo.

2. S obzirom da se nalazimo u uvjetima ozbiljne ekonomske krize, trebamo li biti u strahu oko stabilnosti našeg bankovnog sustava?

Osim provedbe monetarne politike, HNB ima odgovornost održavanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini, a samim time i nadziranja banaka kao najznačajnijih institucija u financijskom sustavu. Iz današnje perspektive možemo sa sigurnošću reći da je hrvatski bankovni sustav dovoljno stabilan da može uspješno prebroditi krizu u kojoj se trenutačno nalazimo. Središnja banka je svojim pravovremenim aktivnostima osigurala da na tržištu postoje dovoljne količine likvidnih sredstava što je onda doprinijelo i općem trendu snižavanja kamatnih stopa kakvo dosad nismo imali na hrvatskom tržištu. Međutim, unatoč povoljnim uvjetima financiranja, primjećujemo da je rast kredita na godišnjoj osnovi iznosio oko 3 % pri čemu je osjetan rast kreditiranja bio zabilježen u razdoblju do izbijanja pandemije, a zatim je nastavljen stagnacijom od travnja naovamo što je bilo na neki način i za očekivati. Iz svega ovoga treba izdvojiti rast potražnje za stambenim kreditima koji su, upravo zbog državnog programa subvencioniranih kredita (tijekom travnja i listopada), kontinuirano rasli tijekom 2020. godine.

3. Hrvatska narodna banka često puta u svojim obraćanjima javnosti naglašava važnost stabilnosti tečaja, a posebno je to došlo do izražaja i tijekom ove pandemije. Zašto je taj koncept tečaja toliko svima nama važan?

Kao što sam već ranije rekao, osnovni cilj koji želimo postići je održavanje stabilnosti cijena, a da bismo to postigli važno je održavati stabilnost tečaja kune prema euru. Naime, s obzirom da je naše gospodarstvo visoko uvozno orijentirano, to onda znači da su cijene uvoznih proizvoda jako ovisne i osjetljive na promjenu tečaja. Veliki dio našeg uvoza dolazi iz zemalja europodručja pa bi samim time porast tečaja mogao značajnije dovesti i do rasta domaćih cijena, a zatim potencijalno i do nepoželjne inflacije.

Drugi primjer važnosti tečaja razumjet će svi oni koji su kreditno zaduženi u bankama uz valutnu klauzulu u eurima. Ukoliko dođe do oscilacije tečaja eura, mjesečna otplata kredita zbog deprecijacije tečaja kune može porasti i do nekoliko stotina kuna što se naravno kod svakog pojedinca onda osjeti u kućnom budžetu.

Upravo su tijekom ožujka 2020. s ozbiljnijim početkom pandemije počeli pritisci na slabljenje tečaja kune što je HNB vješto prepoznao i zatim kroz devizne intervencije osigurao da se tečaj od sredine travnja opet stabilizirao. Uz to, treba naglasiti i da je Republika Hrvatska u sklopu pripreme za prihvaćanje eura kao službene valute, od srpnja 2020. uključena u Europski tečajni mehanizam što predstavlja tzv. „čekaonicu“ za uvođenje eura. Tada je bio definiran i aktualni tržišni tečaj od 7.53450 kuna za 1 euro koji će najvjerojatnije dodatno umanjiti oscilacije tečaja ubuduće jer je stabilnost tečaja jedan od kriterija za uvođenje eura.

4. Spomenuli ste uvjete koje Hrvatska treba ispuniti da bi ušla u europodručje, no možete li reći kad se realno očekuje da bi to moglo biti ostvareno?

Da bi Hrvatska mogla prihvatiti euro kao službenu valutu, moramo ispuniti pet propisanih kriterija koji se odnose na stabilnost tečaja koji smo malo prije spomenuli, zatim stabilnost inflacije, budžetskog deficita, javnog duga i kamatnih stopa. Rezultati našeg cjelokupnog gospodarstva u ovoj godini će zapravo biti ključni jer ćemo po tome vidjeti ispunjavamo li svih pet definiranih kriterija. U slučaju da ispunimo te kriterije, Vijeće EU-a bi moglo tijekom 2022. donijeti pozitivnu odluku o ispunjenju kriterija što bi onda značilo da bismo s početkom naredne kalendarske godine mogli početi koristiti euro kao službenu valutu. Dakle, u teoriji najraniji mogući datum bi mogao biti 1. siječnja 2023. godine, no valja upozoriti da ukoliko se ijedan od spomenutih kvantitativnih kriterija ne ispuni, da to onda znači i odgodu dobivanja pozitivnog mišljenja od strane Vijeća EU-a

5. Cjelokupan proces uvođenja eura obuhvaća dugotrajne i pomno osmišljene pripreme različitih dionika da bi se to provelo u djelo kako treba. U kojoj smo sada fazi?

Krajem prosinca 2020. godine Vlada je formalno usvojila Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom koji daje pregled svih važnih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, i iz javnog i iz privatnog sektora, provoditi u sljedećem razdoblju. U planu se pojašnjavaju postupak i rokovi zamjene novčanica i kovanog novca kuna u eure, opisuju potrebne zakonske prilagodbe, definiraju pravila o preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, kao i konverziji kredita i depozita. Njime se regulira pitanje kamatnih stopa u postojećim ugovorima o kreditu, posebice način eventualne prilagodbe promjenjivog parametra kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom, pri čemu je nit vodilja da nakon prilagodbe dužnik ne smije biti u lošijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden.

Temeljno je načelo Nacionalnog plana zamjene usmjereno na zaštitu potrošača odnosno da se zamjena kune u euro odvija bez troška za građane i poduzeća, isključivo po fiksnom tečaju konverzije. Stoga je velika pozornost posvećena mjerama za zaštitu potrošača, poput obveze dvojnog iskazivanja cijena čak 12 mjeseci nakon dana uvođenja eura, kao ključne mjere za prevenciju neispravnog preračunavanja cijena i neopravdanog povećanja cijena. U tom smislu, planom je predviđeno uspostavljanje mehanizama, uključujući praćenje cijena, strogi nadzor trgovaca i mogućnost prijavljivanja pritužbi građana, koji bi trebali pripomoći minimiziranju rizika rasta cijena zbog uvođenja eura.

6. Hoće li i Hrvatska kao i druge države koje koriste euro imati prilike utjecati na izgled eura?

Valja naglasiti da su novčanice eura identičnog dizajna u svih 19 članica europodručja, no kovanice eura i centa na naličju prikazuju nacionalne simbole država članica. Tako će i Hrvatska imati na kovanicama eura i centa našu nacionalnu stranu s nekim od hrvatskih motiva koje samostalno odaberemo. HNB će u narednom razdoblju objaviti natječaj za izbor dizajna nacionalne strane kovanog novca, a najbolja idejna rješenja ćemo predstaviti građanima koji će putem ankete moći sudjelovati u odabiru konačnih rješenja što nam zapravo daje mogućnost da na neki način oblikujemo „svoj“ nacionalni dizajn eura s nekim nama bliskim motivima. Primjerice, Nijemci imaju na poleđini kovanice od 1 eura motiv njemačkog orla, Austrijanci imaju Mozartov portret i tako dalje.

7. Ono što će nas možda najviše zanimati jest taj fizički prijelaz na novu valutu, hoćemo li imati dovoljno vremena da praktički preko noći pretvorimo sve kune u euro. Hoće li to funkcionirati?

Treba naglasiti da će se na dan uvođenja eura automatski provesti konverzija kunskih sredstava na računima u bankama u euro, i to bez naknade. Stoga će se građane pozivati, u mjesecima uoči uvođenja eura, da što više novčanica i kovanog novca kuna pohrane na račune kod banaka kako bi se što jednostavnije provela konverzija. No, građani će naravno i gotov novac moći zamijeniti u eure u svim poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte i to u prvih šest mjeseci od dana uvođenja eura, isto tako bez ikakve naknade. Nadalje, u prva dva tjedna od dana uvođenja eura, bit će omogućeno plaćanje u trgovinama u obje valute. Uglavnom, bit će dovoljno mogućnosti da građanima ne zaostane novac „zarobljen u čarapama“, a da ga više neće imati gdje zamijeniti.

8. Osim što obavljate funkciju viceguvernera HNB-a, i dalje predajete studentima na Hrvatskom katoličkom sveučilištu?

Tako je, i dalje sam ostao aktivan kao vanjski suradnik na Hrvatskom katoličkom sveučilištu gdje tijekom akademske godine predajem na nekoliko kolegija koji su povezani s područjem mojeg znanstvenog interesa. Kao što vjerojatno znate, na Hrvatskom katoličkom sveučilištu upisano je oko 1300 studenata koji imaju mogućnost studiranja na pet sveučilišnih programa (povijest, sociologija, psihologija, komunikologija i sestrinstvo) te na dva doktorska studija, iz povijesti i sociologije. Među tim studijima, veliku pažnju posvećujemo interdisciplinarnosti tako da studenti tijekom svog studija imaju nekoliko obveznih i izbornih kolegija koji nisu nužno iz istog područja koje oni studiraju, ali su povezani s njime. Primjerice, kompetencije koje bi jedan magistar sociologije trebao imati definitivno nisu samo znanja i vještine iz područja sociologije, nego i dodatne kompetencije koje im pružamo kroz, primjerice, kolegije s ekonomskom podlogom. Moja dosadašnja iskustva iz rada sa studentima HKS-a jako su pozitivna i unatoč tome što kod nekih od njih na početku semestra postoji otpor da će morati slušati nešto iz njima možda „mrske“ ekonomije, na kraju shvate da su im ta znanja neophodna za kasnije razumijevanje društvenih zbivanja kojima će se profesionalno baviti u svojoj struci.

9. Možete li nam nešto reći o tome kako uopće mlade ljude danas možemo motivirati da nešto novo uče i istražuju?

Iz rada sa svojim studentima mogu reći da je mladima u današnje doba najvažnije objasniti smisao onoga što im se želi predstaviti kao važno za njihov kasniji profesionalni razvoj. U tom smislu, meni dosta pomaže praktično iskustvo iz svakodnevnog rada u banci koje onda nastojim povezivati s teorijskim okvirima, ovisno o kolegiju kojeg studenti slušaju. Nadalje, studente nastojim uključivati u studentske projekte gdje oni pronalaze smisao samostalnog istraživanja nekog područja i u kojem onda kroz zajedničko debatiranje dolazimo do korisnih zaključaka. Često me upravo taj studentski entuzijazam ugodno iznenadi i daje mi energiju za nove pothvate i ideje.

10. Jedan od znanstvenih projekata koji ste 2018. godine proveli na HKS-u bio je povezan upravo s istraživanjem o financijskoj pismenosti mladih?

Tako je, tijekom 2018. godine tim znanstvenika s HKS-a u suradnji s našim studentima, proveo je istraživanje o financijskoj pismenosti mladih na uzorku od više od 1700 studenata na sedam hrvatskih sveučilišta. To je bio vrlo zahtjevan zadatak koji smo zajedničkim snagama uspješno odradili i zaključili kako je financijska pismenost mladih relativno slaba, na razini školske ocjene -3 te je na tom području potrebno poduzeti značajne mjere da bi se situacija u budućnosti poboljšala.

11. To je u konačnici, između ostalog, rezultiralo i pokretanjem projekta medijske suradnje HNB-a i Hrvatskog katoličkog radija s ciljem podizanja financijske pismenosti u svim skupinama društva?

Hrvatska narodna banka već dulje vrijeme ima za cilj kroz svoje programe podizati svijest o važnosti financijske pismenosti. Naime, dva dosadašnja istraživanja o financijskoj pismenosti u Hrvatskoj, provedena 2015. i 2019. godine, pokazala su da je financijska pismenost hrvatskih građana dosta slaba te da su pritom dvije najranjivije skupine koje podliježu problemima s financijskom pismenošću upravo mladi do 29 godina starosti i oni stariji iznad 70 godina. To nam je u proteklom vremenu bio poticaj da poduzmemo niz obrazovnih aktivnosti kojima smo promovirali važnost financijske pismenosti u različitim društvenim skupinama.

Jedna od tih zanimljivih aktivnosti bila je i pokretanje radijske emisije Financijska abeceda koja je krenula u jesen 2019. i za koju mogu s ponosom reći da se već udomaćila u radijskoj shemi HKR-a. Radi se o kratkom formatu emisije od otprilike 7 minuta u kojoj jednom tjedno gostuju stručnjaci koji progovaraju o nekoj od tema koja je relevantna za opću populaciju koja sluša radio. Nadamo se da će se ta suradnja između HNB-a i HKR-a nastaviti i u budućnosti sa zajedničkim ciljem podizanja svijesti naših građana o važnosti odgovornog ponašanja prema novcu bez obzira na dob i razinu obrazovanja. Valja biti racionalan ne samo kad posjećujemo banku nego i kad svakodnevno donosimo odluku o kupnji nekih proizvoda u trgovini. U tome će nam svakako biti od koristi viša razina financijske pismenosti za koju smo utvrdili da u Hrvatskoj, nažalost i nije na nekoj razini, ali ipak je ohrabrujuća činjenica da se može s malo truda poboljšati i učiniti nas odgovornijim građanima.