Budi dio naše mreže
Izbornik

Rektor Željko Tanjić i autorica Višnja Starešina najavili premijeru dokumentarnog filma "Stepinac: Kardinal i njegova savjest"

Zagreb (IKA)

Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić te scenaristica i redateljica Višnja Starešina, najavili su u četvrtak 6. veljače na Hrvatskom katoličkom radiju, premijeru dokumentarnog filma "Stepinac: Kardinal i njegova savjest" koja će biti u subotu 8. veljače u 20 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, a u čijoj produkciji uz Interfilm sudjeluje i Hrvatsko katoličko sveučilište.

Spominjući Stepinca kao ikonu i lučonošu otpora komunizmu na Zapadu, a sve uoči 60. obljetnice njegove smrti koju obilježavamo 10. veljače, Višnja Starešina je u emisiji “Aktualno” navela da se ideja o filmu razvijala 10 godina jer “neka zbivanja iz 20. stoljeća, koja su zapravo u temeljima određenih današnjih događanja i previranja, ne možete razumjeti ako ne razumijete što se događalo s blaženim kardinalom Stepincem i kako je on reagirao u svoje vrijeme na neke stvari”.

“Međutim taj proces je trajao prilično dugo. Sam film počeo se pripremati prije otprilike pet godina i dogodilo se da upravo na treću obljetnicu prvog snimanja u New Yorku kod gospođe Esther Gitman bude premijera filma u HNK, uz 60. obljetnicu”, prisjetila se Starešina.

U filmu još govore Robin Harris, kao središnji sugovornik, te Jure Krišto, Ivo Banac, mlada povjesničarka Naida Mihal Brandl koja istražuje povijest Židova na prostoru bivše zemlje, te kardinali Stanislaw Dziwisz, Josip Bozanić, kao i svjedoci, ponajviše Renata Bauer koja je jedina u obitelji preživjela i to upravo zahvaljujući Stepinčevoj mreži.

S 15 godina Bauer je odselila u Izrael. O svemu je šutjela do pred samu smrt, a na subotnju premijeru iz Izraela dolazi njezina obitelj.

Apsurd je što titulu ‘Pravednika među narodima’ primaju ljudi koje je Stepinac povezivao, a njegova se uloga čitavo vrijeme osporava, rekla je Starešina, dok je dr. Tanjić naglasio da će sve druge projekcije biti na vrijeme najavljene jer je diljem Hrvatske zabilježen veliki interes.

Hrvatsko katoličko sveučilište inače kroz svoje djelovanje, podsjetio je dr. Tanjić, posvećuje veliki prostor svom zaštitniku Stepincu, od povijesti Crkve, njegovog djelovanja, do niza predavanja, tribina i knjiga koje su objavili upravo u tom dijelu suradnje s dr. Gitman.

“Dakle, na neki način, Stepinac je u fokusu našeg djelovanja i rada te želimo i mi dati doprinos svemu onome što naša Crkva, ali što vjerujem i mnogi znanstvenici i naša javnost rade na promociji istine o Stepincu te na istraživanju istine o Stepincu i pokazivanju što on znači, ne samo za Crkvu, već i za društveni kontekst.”

Autorici je u pristupu temi bilo važno izdignuti sadržaj iz ove naše lokalne vizure i staviti ga u univerzalni globalni kontekst, kako u vremenu kada se sve to događalo, tako i u današnjem vremenu. U skladu s time je bio i izbor sugovornika, spomenula je također.

“Zapravo željela sam što više poštovati kriterij da sugovornici ne budu opterećeni ovom našom lokalnom paradigmom, ili regionalnim konfliktima, već da to budu ljudi koji su istraživali, koji su se znanstveno formirali u nekim drugim uvjetima i koji nemaju to nasljeđe komunizma, niti kao pobornici niti kao protivnici.”

“Sama dr. Gitman je rekla da bi ona prva objavila dokaz protiv Stepinca kada bi ga pronašla”, navela je Višnja Starešina o svome filmu koji ima i englesku verziju jer će ga također distribuirati po cijelom svijetu.

“Zar je moguće da se toliko mogu falsificirati tolike činjenice o Stepincu”, upitala se, među ostalim, pri kraju razgovora naša sugovornica, a sugovornik je pak upitao: “Kako je moguće da je postojao jedan takav čovjek u jednom takvom ludilu Drugoga svjetskog rata i u vremenu komunizma. Stepinac je zato paradigma naše povijesti 20. stoljeća preko koje se povijest prelama. On je lakmus papir svega.”

Dokumentarni film “Stepinac: kardinal i njegova savjest” priča je o životu Alojzija Stepinca, o tome kako se kao čovjek i zagrebački nadbiskup nosio s najvećim izazovima 20. stoljeća, o razlozima neprihvaćanja njegovog lika i djela koje ga prate do današnjih dana, o relevantnosti njegova primjera i univerzalnosti njegovih poruka u našem vremenu. To je priča o hrvatskoj i europskoj povijesti 20. stoljeća, objavljeno je tim povodom.