Predsjedatelj slavlja, riječki nadbiskup Mate Uzinić u homiliji je potaknuo studente na zahvalnost prema Bogu. „Zahvaljujemo za Božju ljubav koja nam je iskazana tijekom ove akademske godine, po onim darovima koje nam je Gospodin dao, po osobama koje smo zahvaljujući njemu susretali – kolegama, cimerima i profesorima. Na svemu onom znanju koje smo imali priliku usvojiti, onim knjigama koje smo imali priliku pročitati. Sve je to znak Božje ljubavi“, rekao je.

Potaknuo je okupljene da budu svjedoci Božje ljubavi prema svakome čovjeku. „Isus je izričito postavio dvije zapovijedi ljubavi, prema Bogu i čovjeku, a ljubav prema svakome čovjeku postavio kao radikalni božanski zaokret u shvaćanju pitanja tko je moj bližnji. Sveto pismo ukazuje na stupnjeviti razvoj tog shvaćanja. Prvotno je bližnji bio samo član obitelji, što je logično, jer obitelj je brinula za svoje članove. Društvena svijest i socijalno djelovanje nije bilo razvijeno, zajednica se nije brinula za pojedince. Kasnije se pojam bližnjega proširio na klan ili narod. S vremenom se pojavila svijest da je bližnji svatko koga susretnem, čak i neznanac, posebno ako je u nevolji. Dakle, ovdje se može primijeniti ono zlatno pravilo da treba učiniti drugima ono što želim da oni meni učine i da im ne smijem učiniti ono što ne bih htio da oni meni učine. Ovu Isusovu zapovijed ipak mnogi nisu razumjeli“, istaknuo je.

„Isus poziva da ljubimo bližnjega svoga onako kako je on ljubio nas. Onakvom ljubavlju kakvom Bog ljubi nas u Isusu Kristu. To je ljubav koja prelazi preko pogrešaka drugoga. To je ljubav koja se prigiba. To je ljubav koja je raspeta, koja služi i daje život za drugoga. To je cilj kojemu treba voditi naš kršćanski život jer jedino to daje smisao našemu životu. To je poziv da budemo u svom svakodnevnom životu utjelovljenje Isusa Krista, njegova prisutnost za druge, za braću i sestre. Da ljubav kojom smo ljubljeni, bude ljubav kojom ljubimo“, naglasio je.

Mons. Uzinić je upozorio na pokušaj redefiniranja pojma ljubavi prema bližnjemu u Europi. „Ono najtragičnije je što se to čini pozivajući se na kršćanske korijene, na Isusa Krista, na kršćansku Europu. A čini se tako što se u onima drugima, bilo da su to migranti, bilo da su to strani radnici, ne želi više prepoznati bližnjega, ne želi prepoznati brata. Događa se da se opet pojam bližnji sužava na vlastitu naciju, klasu i rasu. To je nešto protiv čega bismo se mi kršćani trebali boriti. Neka nam Gospodinu koji nas je do sada obilno obdarivao svoju milošću, pomogne da budemo hrabriji. Nemojmo se bojati. Nemojmo sve suziti na sebe i svoj interes ili interes mog klana. Budimo široki. Raširimo svoje srce. Neka naše srce bude veliko kao i srce našeg Boga“, zaključio je te u kontekstu skorašnjih izbora za Europski parlament pozvao studente da iziđu na njih.

Suslavili su studentski kapelan o. Ivan Dominik Iličić i voditelj Ureda za mlade Ivan Seletković.