Redovnice i redovnici okupili su se kako bi obnovili svoja obećanja i predanje Kristu, potvrđujući spremnost da ga slijede izbliza u vjernosti evanđeoskim savjetima. Proslavu je organiziralo Povjerenstvo za posvećeni život Riječke nadbiskupije.

Na početku mise nadbiskup Uzinić čestitao je Dan posvećenog života redovnicama i redovnicima te im zahvalio što su pozitivno odgovorili na Božji poziv i što taj svoj „da“ svakodnevno iznova potvrđuju u vjernosti Bogu i Crkvi.

Govoreći o 30. obljetnici Dana posvećenog života, koji je ustanovio sv. Ivan Pavao II., iz poruke Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života, izdvojio je tri temeljna razloga njegova uvođenja: zahvalnost Bogu za dar posvećenog života, promicanje poznavanja i poštovanja toga poziva u cijelom Božjem narodu te poziv osobama posvećenog života da prepoznaju i slave Božja djela u vlastitim životima i zajednicama. „Upravo je to razlog zašto slavimo jubileje – da se prisjetimo, zahvalimo i prepoznamo plodove koje posvećeni život donosi Crkvi i svijetu“, naglasio je nadbiskup Uzinić.

U nastavku je naglasio kako su jubileji sastavni dio života Crkve i redovničkih zajednica, podsjetivši na nedavno završene jubileje, ali i na Godinu svetoga Franje Asiškoga, koju je stavio u središte svoga promišljanja.

Govoreći o evanđelju blaženstava, mons. Uzinić je istaknuo da su ona upućena cijeloj Crkvi, ali na poseban način osobama posvećenog života. „Blaženstva i evanđeoski savjeti, odraz su Božjega kraljevstva na zemlji, a redovnici i redovnice pozvani su biti njegov vidljiv znak među ljudima“, rekao je.

Isus se, da bi navijestio blaženstva, popeo na goru – odvojio se od svijeta kako bi bio bliže Bogu, ali se potom vratio među ljude. „Gora se ne osvaja da bi se na njoj ostalo“, istaknuo je nadbiskup, dodavši kako povratak u „dolinu“ često znači nerazumijevanje, sukobe i neprihvaćanje. „Ipak, posljednje blaženstvo donosi ohrabrenje: Božje kraljevstvo nije samo obećanje budućnosti, nego stvarnost koja se događa već sada, u življenju blaženstava, prepoznatljiva u radosti i zadovoljstvu služenja“, istaknuo je.

Kao primjer takvog života nadbiskup je istaknuo sv. Franju Asiškoga, koji se i nakon obraćenja suočavao s kušnjama, ali ih je nadvladao radikalnim prihvaćanjem evanđelja i osobito prvog blaženstva – siromaštva duha. „Franjo se odrekao svega kako bi mogao potpuno pripadati Bogu“, poručio je.

Pozivajući se na riječi pape Lava XIV., naglasio je da su blaženstva paradoks samo onima koji ne vjeruju, dok onima koji su povjerovali postaju pravilo života. „Njihovo prihvaćanje i življenje uvijek nosi obilježje mučeništva jer bez toga nije moguće biti autentičan redovnik, redovnica, ali ni kršćanin“, rekao je nadbiskup Uzinić.

Na kraju propovijedi nadbiskup Uzinić pročitao je popis blaženstava prema sv. Franji Asiškom, sastavljen na temelju franjevačkih izvora. „Ta blaženstva ne slave bijedu, siromaštvo ili nepravdu, nego darovitost, strpljivost, ljubav, blagost, odvažnost, vjernost, mirotvornost, čistoću i ustrajnost. Ona hvale evanđelje onakvo kakvo jest, a ne onakvo kakvim ga ponekad želimo prilagoditi sebi“, naglasio je.

Zaključio je kako su ta blaženstva plodovi Duha o kojima govori sveti Pavao u Poslanici Galaćanima te bi trebala krasiti svaku redovničku karizmu, ali i život svakog redovnika, redovnice i vjernika.

Na misi je pjevao zbor redovnica i osoba posvećenog života, koji je za orguljama pratila s. Regina Kristanić, dok je dirigirao Mihael Nikolić. Prigodnu riječ na kraju uputio je nadbiskupijski povjerenik za osobe posvećenog života Goran Žan Lebović Casalonga.

Nakon mise uslijedilo je druženje u župnim prostorima Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, izvijestila je Riječka nadbiskupija.