„Svetkovina Bezgrešnog začeća doista je snažna poruka i svetkovina. Svetkujemo Boga bogatog milosrđem. Svoje milosrđe pokazao je na Mariji time što ju je od sâmog začeća zaštitio od grijeha. Svoje milosrđe osobito je pokazao po svom i Marijnom sinu Isusu Kristu koji je došao biti Bog s nama. Svoje milosrđe želi pokazati nad svakim od nas, jer svakog želi osloboditi krivnje, grijeha, smrti, svakoga želi osloboditi za život sa sobom“, rekao je fra Andrija.

Bog je Mariju učinio milosti punom. „Bog je u svom božanskom promislu i mudrosti vidio Marijinu otvorenost i zato je oslobodio ljage istočnog grijeha. Vidio je njenu raspoloživost za ono što Gospodin čini i zaštitio je od grijeha, da bi svakoga od nas zaštitio od grijeha“, istaknuo je predslavitelj.

Poručio je da se Bog prigiba. „Bog je odlučio premostiti jaz između neba i zemlje, između vječnosti i vremena, odlučio je premostiti jaz između čovjeka i Boga. I našao je ženu. Ona je ta druga obala na koju naslanja drugu stranu mosta i dolazi k nama.“

Fra Andrija je razmatrao i dijalog između Marije i Božjeg poslanika, anđela, koji Gospu pozdravlja sa: „Zdravo, milosti puna, Gospodin s tobom.“ Milosti puna znači da je Marija puna Božje naklonosti. Puna je Božjeg prigibanja, moćnog, milosrdnog Boga. Bog dolazi k Mariji i on po njoj, s njom želi pristupiti, doći u ovaj svijet, rekao je fra Andrija.

U kontekstu anđelovih riječi Mariji – „Gospodin s tobom“, fra Andrija je podsjetio da se u slavlju mise barem triput izriču riječi: „Gospodin s vama.“ „Kad smo posljednji put na tu riječ rekli: ‚I ja sam s tobom, Gospodine‘? Ta uzajamnost Boga i čovjeka…“, potaknuo je, rekavši da se time želi reći: „Bog je s nama.“

„Po Mariji, Bog je doista došao k nama. Takvog Boga čovjek ne može misliti. To je posve novi pogled na Boga i to je posve novi pogled na čovjeka. Bog je sebe objavio čovjeku i čovjeka objavio čovjeku.

Marija je na neki način vrata ulaska Boga u našu ljudskost. Marija razmišlja, zbunjena je. Anđeo joj kaže: ‚Ne boj se.‘ I nama kaže da se ne bojimo. Bog nas želi ogrnuti plaštem spasenja. Bog ne želi čovjeka osuditi, nad čovjekom se zgaditi“, naglasio je fra Andrija.

Vjernike je potaknuo da da spoznaju kako im Bog oprašta grijehe i daje sposobnost da budu s njim.

„To čitamo u došašću. Došašće je svedeno na trgovinu, novac, zaradu, kič. Gdje je tu Bog? Ondje gdje nema Boga, nema došašća. Kao što bi bilo da igrači na nogometnom prvenstvu igraju bez lopte, tako je i došašće bez Isusa Krista“, upozorio je o. Bilokapić.

„Svetkujući Bezgrešnu, svetkujemo došašće. A tamo gdje smo Marijinim srcem otvoreni prema Bogu, tamo se događa Božić. Tamo se rađa Bog, u našim srcima. Rađa se po nama, po Crkvi i dolazi u ovaj svijet. Kao što je Bog nekad trebao tijelo Marije, sada treba naše tijelo. Duh Božji u našoj ljudskosti začinje Božje dijete, Božjeg sina, Božju kćer“, istaknuo je.

Upitavši „koji čovjek nema u sebi nešto što krije, nešto čega se srami“, rekao je da Marija nije bila oštećena od začeća, a mi jesmo oštećeni. „Marija je pristala biti sva Božja. To je dar. Nema novog čovjeka i novog svijeta bez Boga, bez zajedništva s Bogom, bez slave djeteta Božjeg. Zato treba usvojiti novi pogled na Boga koji se objavio u Isusu Kristu, koji je došao s nama trpjeti. Došao je trpjeti sa svojom majkom i majka je trpjela s njim. Dakle, usvojiti Boga koji pobjeđuje svaku smrt i dolazi u slavu ljubavi i vječnosti koje čeznemo“, potaknuo je propovjednik.

Naglasio je da je važno iz svetkovine Bezgrešnog začeća usvojiti novi pogled na sebe, dati se obasjati Božjim svjetlom i prodahnuti Božjim duhom.

U kontekstu Marijinog pitanja: „Kako će to biti?“, fra Andrija je rekao da se i vjernici pitaju kako će od njihovog čovještva Bog izvesti preporod novog čovjeka. Anđeo je Mariji rekao: „Ne boj se. Duh Sveti sići će na tebe.“

„Duh Sveti želi sići na svakog od nas, da nas očisti i preporodi. Bog treba saveznika. Marijino oslobođenje je nacrt za svakoga od nas. Važno je s Marijom reći: ‚Neka mi bude, evo službenice Gospodnje.‘ Tako Bog i danas razdire nebesa, ulazi u naš svijet, premošćuje jaz između neba i zemlje, ulazi u našu ljudskost, da bi naša ljudskost, zajedno s Marijom i njenim proslavljenim Sinom, sva bila u slavi. To je jedina ispravna priprava za Božić“, poručio je fra Andrija.

„Molimo Gospu da nas ohrabri u povjerenju kojem se ona predala, u otvorenosti Riječi koju je ona poslušala, da je i mi poslušamo. Kad ne možemo u svojoj slabosti, zaklonimo se njoj, uhvatimo se za Marijine skute i za njenog sina Isusa i tu će se sigurno dogoditi jedino pravo čudo, a to je preporod čovjeka za slavu djeteta Božjega“, pozvao je.

Slavlje u crkvi sv. Frane bilo je svečanije i u kontekstu dekreta Apostolske pokorničarne kojim se dopušta zadobivanje potpunog oprosta od ovogodišnje svetkovine Bezgrješnog začeća do blagdana Prikazanja Gospodinovog, 2. veljače 2024., u povodu 800 godina otkako je sv. Franjo proslavio Božić u Grecciu gdje je postavio jaslice, prikazavši jednostavnost i siromaštvo u kojima se rodio Sin Božji. U dekretu piše da potpuni oprost pod uobičajenim uvjetima mogu dobiti oni koji pohode franjevačku crkvu ili se zaustave neko vrijeme u razmatranju pred jaslicama u franjevačkoj crkvi.

„Oni koji su bolesni ili ne mogu fizički sudjelovati, mogu također primiti plod oprosta, prinoseći svoje patnje Gospodinu ili vršeći neku pobožnost“, pojasnio je gvardijan Samostana sv. Frane fra Stipe Nosić.

U crkvi sv. Frane na pokrajnjem oltaru Bezgrješnog Začeća nalazi se srebrni reljef Bezgrješne. Oltarna slika prikazuje proroke, svece i anđele koji slave Bezgrješnu. Među njima je i franjevac Ivan Duns Scott, poznati promicatelj dogme o bezgrješnom začeću. Srebrni reljef izrađen je 1672. prema uzorku drvenog kipa Bezgrješnog začeća koji je crkvi sv. Frane darovao papa Nikola IV. (Girolamo Masci d`Ascoli). On se kao mladić školovao u Samostanu sv. Frane u Zadru i ondje pristupio franjevačkom redu. Prije negoli je postao papa, bio je gvardijan samostana, od 1272. ministar franjevačke provincije čije je sjedište bio zadarski samostan, te kardinal. Kao 191. papa, pontifikat je počeo 22. veljače 1288., a preminuo je 4. travnja 1292. godine.