Poziv svijetu politike i rada da potiče dijalog o temi imigracije koji može olakšati početak prihvaćanja, zaštite, promicanja i integracije. O tome pišu talijanski biskupi u završnom priopćenju jesenskog zasjedanja Stalnog vijeća CEI-a koje je održano u Rimu od 25. do 27. rujna.

„Polazeći od ideja koje je kardinal predsjednik ponudio u svom uvodu i u skladu s onim što je ponovno potvrdio papa Franjo prigodom Mediteranskih susreta u Marseilleu“, Stalno vijeće CEI-ja upozorava na iskušenje povezivanja migracijskog fenomena s demografskim pitanjem: „Da, radi se o prihvaćanju ljudi jer su ljudi, a ne o popunjavanju praznina.“ „Potreban je dalekovidni plan koji se bavi fenomenom na strukturalni način”, navode biskupi. Ponavljajući Papine riječi u Marseilleu, biskupi potvrđuju da se u promišljanju Mediterana prožimaju pitanje migracija i tema mira. Neophodno je raditi prema glagolima koje je naznačio papa Franjo: prihvatiti, promicati, integrirati, nadzirući mjere i njihovu provedbu, kako bi se uvijek poštovalo dostojanstvo svake osobe“.

Koncept koji je ponovio i glavni tajnik CEI-ja Giuseppe Baturi prema kojem rješenja „samo obeshrabrivanja ili odbijanja ne odgovaraju fenomenu migracija i ljudskom dostojanstvu“. „Nužno je – rekao je – da sve mjere budu u skladu s ljudskim dostojanstvom i da stoga ograničenja kretanja ne prelaze ono što je strogo neophodno“. Prema glavnom tajniku, „upravljanje ovim fenomenom ne može se svesti samo na mjere zadržavanja tipa pritvora ili s ciljem jednostavne akcije repatrijacije. To je globalni problem.“

Na socijalnoj razini, završna izjava Stalnog vijeća CEI-ja naglašava središnje mjesto ključnih pitanja kao što su stanovanje, siromaštvo i nejednakosti s hitnim pozivom na konstruktivne intervencije: „Problem stanovanja – pišu talijanski biskupi – sve se više pogoršava špekulacijama s nekretninama i zbog visokih najamnina, potiče primjerice na razgovor Crkve s obiteljima i institucijama“. S obzirom na porast siromaštva, nastavljaju, „zabrinjava prijedlog zakona o diferenciranoj autonomiji koji bi, u sadašnjoj formulaciji nekih članaka, mogao riskirati daljnje produbljivanje jaza nejednakosti“.

Jednako je neophodno ulaganje na obrazovnoj i kulturnoj razini, kao protuotrov za demografsku krizu i tragične epizode nasilja u koje su uključene mlade i vrlo mlade osobe. „Ozbiljni događaji koji su se nedavno dogodili u Caivanu – s dramatičnom stvarnošću silovanja, zlostavljanja, nasilja – ne mogu se promatrati i tretirati samo kao pitanje javnog reda“. Prema Stalnom vijeću CEI-ja „mora se uzeti u obzir odgojno-obrazovni aspekt koji se tiče cijelog društva, kako maloljetnici ne bi upali u zamku pornografije i kako bi u potpunosti razumjeli vrijednost seksualnosti“, te, ponad svega, kako bi odgojno-obrazovne intervencije bile dalekovidno povezane s borbom protiv nasilja.

Rad ovih dana bio je usredotočen na prisutnost Crkve danas u društvu obilježenom tolikom patnjom: „Pred brzim i dubokim promjenama koje se događaju“, navodi se u priopćenju, „potrebno je uzeti teološki pogled u stvarnosti, pun nade i sposoban prepoznati sjeme budućnosti, sve više biti misionarska Crkva koja živi i naviješta evanđelje“. To je smjer u kojem se kreće sinodski hod koji je u tijeku. Crkva je, kako je rekao kardinal Matteo Zuppi predstavljajući rad biskupa, „kreativna manjina“. „Unatoč padu broja, pozvana je zadržati svoju urođenu pučku dimenziju, koja se izražava u življenju Evanđelja kao i u zajednici koja ga naviješta“.

U središtu upravo završenih dana bila je tema formacije svećenika, uz odobrenje dokumenta o formaciji prema zapažanjima koja će uoči Izvanrednog općeg zasjedanja u studenom u Asizu zaprimiti Biskupsko povjerenstvo za kler i posvećeni život. „Za svećenika formacija“ je „proces koji počinje u sjemeništu i nastavlja se kroz njegov život“, ističu biskupi. On „se mora promišljati unutar skupine, u odnosu na područje na kojem djeluje“, u dimenziji bratstva.

Tijekom rada ponuđeno je regulatorno ažuriranje Smjernica za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba koje su odobrene 2019. i definirane kao „prekretnica ne samo u percepciji ozbiljnosti zlostavljanja u Crkvi, nego i prije svega za aktivnosti suočavanja i preventivne radnje“. Predstavljen je i nacrt reforme CEI-a, s obzirom na „misionarsku preobrazbu“ kojoj se nada papa Franjo, proces koji će uključiti sve one koji rade u uredima i službama Crkve u Italiji. „Ovo neće biti kozmetička operacija ili puko spajanje“, navodi se u konačnom priopćenju za javnost, „već sveobuhvatno promišljanje za jednostavniju strukturu prikladniju vremenu, otvorenu i fleksibilnu“.

Među ostalim točkama, ističe se da je Stalno vijeće, „uzimajući u obzir povećanje stope inflacije i tekuće poteškoće, povećalo vrijednost boda za izračun sredstava za život klera za 2024. godinu“ te odobrilo objavu poruke za 35. dan za produbljivanje i razvoj dijaloga između katolika i Židova (17. siječnja 2024.) pod naslovom „Nadići tužne strasti. Vjernici koji zaraze nadom“, te poruke za 46. Dan za život (4. veljače 2024.) na temu: Snaga života nas iznenađuje. „Kakva je korist čovjeku da zadobije cijeli svijet, a život svoj da izgubi?“, kao i propis Sinodskog hoda.

Na međunarodnom planu, izražena je bliskost sa stanovništvom pogođenim nedavnim nedaćama u Sjevernoj Africi i gospodarskom, društvenom i političkom krizom koja traje u nekim zemljama Bliskog istoka. Konkretno je precizirano izdvajanje 2,5 milijuna eura iz fondova 8×1000, nakon prvih 300 tisuća eura dodijeljenih za sanaciju potresa u Maroku. Doprinos CEI-ja namijenjen je i stanovništvu Libije pogođenom poplavama. Na Bliskom istoku, međutim, intervencije će se odnositi na Libanon koji pati od ozbiljne ekonomske i socijalne krize, te na Irak i Jordan koji prima više od milijun izbjeglica.