Na zasjedanju su sudjelovali predsjednici biskupskih konferencija ili njihovi delegati iz: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Cipra, Češke, Engleske i Velsa, Estonije, Francuske, Grčke, Hrvatske, Irske, Italije, Latvije, Litve, Malte, Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda koja obuhvaća Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo, Moldavije, Monaka, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Portugala, Rumunjske, Skandinavije, Slovačke, Slovenije, Škotske, Španjolske, Švicarske, Turske te Ukrajine iz koje su sudjelovali predstavnici grkokatoličke i katoličke Crkve te grkokatoličke eparhije Mukačevo.

Među sudionicima bili su i vrhbosanski nadbiskup metropolit Tomo Vukšić te đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić. Susretu su se također odazvali apostolski nuncij pri Europskoj Uniji mons. Noël Treanor i predsjednik Komisije biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) biskup Mariano Crociata te stalni promatrač Svete Stolice mons. Marco Ganci.

Predsjednik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, beogradski nadbiskup metropolit i potpredsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencije Ladislav Német, kao domaćin zasjedanja, poželio je dobrodošlicu svima na godišnju Skupštinu predsjednika europskih biskupskih konferencija. Između ostalog, rekao je da je Republika Srbija, koja ima oko 6,3 milijuna stanovnika, multikulturalna i multietnička zemlja u kojoj su kultura dijaloga i suradnje temelj građanskog suživota. Kazao je da u njoj živi oko 300 tisuća katolika organiziranih u jednu nadbiskupiji, tri biskupije i grkokatoličku eparhiju, objavljeno je ne mrežnoj stranici Vijeća europskih biskupskih konferencija.

Riječi pozdrava uputio je i apostolski nuncij u Republici Srbiji mons. Santo Rocco Gangemi ističući da se u Srbiji susreću različite tradicije te da je riječ o zemlji oplođenoj krvlju mnogih mučenika i proslavljenoj prisutnošću svetaca koji su obilježili povijest Crkve. naglasio je da je misionarska dimenzija jedan od konstitutivnih elemenata Crkve.

Otvarajući zasjedanje, predsjednik CCEE-a i predsjednik Litvanske biskupske konferencije mons. Gintaras Grušas, nadbiskup Vilniusa, podsjetio je na brojne sukobe u svijetu posebno one koji pogađaju Ukrajinu, armenski narod i stanovnike Svete Zemlje te ponovio apel odgovornima da zaustave rat i rade na izgradnji pravednog mira. Istaknuo je da se ne žele pomiriti s ratom i da se nikada neće umoriti moliti za mir. Osvrnuo se i na prijenos sjedišta CCEE-a iz švicarskog grada San Gallena u Rim gdje je državni tajnik Svete Stolice nedavno blagoslovio nove urede CCEE-a. Rekao je da novim sjedištem CCEE-a u Rimu žele doprinijeti jačanju suradnje i razmjene između europskih biskupa i sa Svetom Stolicom te se savjetovati sa stručnjacima iz različitih područja što bi moglo dati novi pastoralni poticaj i ekumenski zamah, osobito u jubilarnoj godini i tijekom sinodskog hoda. Ponovno je zahvalio papi Franji za susret i njegove dragocjene smjernice prigodom nedavne audijencije Predsjedništva CCEE-a. Kazao je da su tom prigodom Svetom Ocu, između ostalog, predstavili inicijative na ekumenskom planu. Predsjednik Grušas progovorio je, u duhu pripreme za drugo zasjedanje Sinode o sinodalnosti, o ulozi koju kontinentalna tijela i biskupske konferencije mogu imati u življenju i rastu sinodalnosti te na vrijednost kontinentalnog sabora, pozivajući biskupe da ponovno promisle o ulozi CCEE-a i njegove predanosti evangelizaciji u Europi. Na kraju je pozvao sve da se pripreme za predstojeći Jubilej 2025. kako bi to bio istinski milosni događaj i prilika za svjedočenje da je Krist jedina čovjekova nada.

Glavno izvješće na zasjedanju održao je prefekt Dikasterija za biskupe kardinal Robert Francis Prevost pod naslovom „Evangelizacijska i misionarska dimenzija Crkve u Europi“. Govorio je o budućnosti kršćanske vjere u Europi u svjetlu osobe Isusa Krista, pravog Boga i pravog čovjeka podsjećajući na „revoluciju nježnosti“ (Evangelii Gaudium, 88) pape Franje. Istaknuo je da  budućnost vjere leži u prisutnosti ljudi koji srcem vjeruju u utjelovljenog Isusa Krista i sudjeluju u euharistijskom bogoslužju. Govoreći o ulozi Crkve, zajednice vjernika koji krštenjem postaju sudionici Kristova vazmenoga otajstva, istaknuo je da budućnost vjere nije pitanje broja, nego ljubavi i potrebe da kršćani budu sve bliži ljudima, posebno onima koji predstavljaju Kristovo patničko tijelo.

U večernjim satima, u utorak 25. lipnja biskupi su slavili euharistiju u beogradskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije. Misno slavlje predvodio je kardinal Prevost, a u slavlju je sudjelovala beogradska vjernička zajednica i nekoliko redovnica. Nakon mise i zajedničkog druženja u nadbiskupijskom hotelu Konak Stella, biskupi su poslušali koncert organiziran u njihovu čast.

Sutradan, 26. lipnja, biskupi su slavili misu u beogradskoj konkatedrali Krista Kralja. Euharistiju je predslavio nadbiskup Német, a biskupima sudionicima zasjedanja CCEE-a pridružili su se biskupi iz Subotice, Srijemske Mitrovice i Srijema te desetak svećenika. Nakon mise Beogradska nadbiskupija i Apostolska nuncijatura priredili su na prostoru ispred Nadbiskupske rezidencije primanje za biskupe i diplomatske predstavnike u glavnom gradu Republike Srbije. Pozdrav i riječi dobrodošlice uputio je nuncij Gangemi.

Tijekom zasjedanja za novog generalnog tajnika Vijeća europskih biskupskih konferencija izabran je dosadašnji zamjenik generalnog tajnika, talijanski svećenik vlč. Antonio Ammirati. Nakon jedanaest godina, slovački svećenik vlč. Martin Mihaliček završio je svoju službu generalnog tajnika pa će se vratiti u svoju rodnu biskupiju u Nitri te preuzeti službu župnika i ravnatelja katoličke škole.

Svoja izvješća iznijela su i četvorica biskupa, predsjednika komisija Vijeća europskih biskupskih konferencija.

Nadbiskup Vukšić, 27. lipnja u popodnevnim satima posjetio je samostan sv. Antuna i istoimenu župu u Beogradu gdje su ga srdačno dočekali gvardijan i dekan Beogradskog dekanata fra Ilija Alandžak i dugogodišnji profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu fra Benedikt Vujica.

Vijeće je osnovano 1971. te okuplja sve nacionalne biskupske konferencije iz Europe. Budući da manje države nemaju uvijek svoju nacionalnu konferenciju, broj članova je sada 39, a svakog člana predstavlja predsjednik dane biskupske konferencije.