Konferenciju je organizirala hrvatska zastupnica Željana Zovko, a među govornicima su bili povjesničari i crkveni predstavnici. „Nadbiskup Stepinac u okolnostima najmračnijeg totalitarizma u okviru svojih mogućnosti zaslužio je mjesto pravednika“, rekla je zastupnica Zovko i istaknula da joj je želja da se tim događajem pridonese očuvanju lika blaženog Stepinca i promiče istinu o njegovom životu i ostavštini. „Ovaj događaj ima dodatnu težinu jer je u središtu osoba koja je ujedno bila i žrtva totalitarnog režima. Kao članica skupine zastupnika za njegovanje kulture sjećanja izuzetno se snažno zalažem za osudu svih totalitarnih režima“, rekla je Zovko.

Postulator kauze bl. Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja rekao je da je velikosrpska i komunistička propaganda desetljećima širila neistine i poluistine o zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu te da je ta vlast javnost uvjeravala da je Katolička Crkva fašistička i antisemitska institucija. „Režim bezbožne vlasti zabranio je Crkvi svaku mogućnost iznošenja istine u javnost. Tako je praktički započelo i izvedeno sudsko umorstvo nadbiskupa Stepinca, a laž se pokušala nametnuti kao istinu“, istaknuo je mons. Batelja i poručio da kada su u Zagreb 1936. počeli dolaziti prvi prognani Židovi iz Njemačke i Poljske nadbiskup koadjutor Stepinac stavio se na čelo odbora za zbrinjavanje tih ljudi te prikupljanje sredstava da im se omogući dostojan život i da dobiju zaposlenje. „Brojne zahvalnice Židova pojedinaca i židovskih ustanova svjedoci su takve rasprostranjene i žive djelatnosti“, poručio je Batelja.

Tko je Alojzije Stepinac i u kakvom je društvo-političkom ambijentu djelovao kao zagrebački nadbiskup, u svojem je predavanju govorio savjetnik u Apostolskoj nuncijaturi pri Europskoj uniji mons. Hrvoje Škrlec. „U inozemstvu su u Stepinčevu nevinost vjerovali mnogi. Na primjer, francuski nobelovac François Mauriac napisao je da je Alojzije Stepinac osuđen zato što je odbijao raskinuti veze s Papom. U Srbiji je kritički govor o toj presudi oduvijek bio i još uvijek ostaje gotovo tabu-tema. Dok većina episkopa i svećenika Srpske pravoslavne Crkve te javno mnijenje u Srbiji smatraju da je Stepinac kriv, postojali su i oni koji nisu dijelili to mišljenje, kao što su na primjer episkop zagrebački Dositej, kojemu je Alojzije Stepinac spasio život, i episkop kanadski Dionisije“, rekao je mons. Škrlec.

Na konferenciji je predstavljen i engleski prijevod knjige mons. Batelje „Blaženi Alojzije Stepinac – Spašavanje Židova i Srba u Drugom svjetskom ratu“, a više su o njoj govorili povjesničari dr. Robin Harris i dr. Ester Gitman, dok je o bl. Stepincu te odnosima prema Židovima u Krašiću govorio župnik iz Krašića Ivan Vučak.