Varaždin: Predavanje o Srednjoeuropskome katoličkom danu

Varaždin, (IKA) – U sklopu priprema za proslavu Srednjoeuropskoga katoličkog dana održano je 20. ožujka u dvorani Biskupskog ordinarijata u Varaždinu prigodno predavanje. Nakon uvodnih pozdrava generalnog vikara i biskupijskog koordinatora proslave SEKD-a mons. Ivana Godine, s osnovnim značajkama SEKD-a okupljene je upoznao predsjednik nacionalnog Odbora KBK za pripremu i održavanje toga događaja zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić. Iznio je temeljne informacije o SEKD-u, istaknuvši kako je riječ o susretu i zborovanju vjernika osam srednjoeuropskih zemalja, koji će se nakon jednogodišnje pripreme održati kao “hodočašće naroda” u austrijskome marijanskom svetištu u Mariazellu. Pritom je istaknuo kako je riječ o zemljama duboke katoličke tradicije, koje su međusobno i povijesno društveno, politički i kulturno povezane. Osvrnuvši se na duhovno-vjerske sadržaje pripremne godine, predstavio je dosad održana i planirana slavlja, susrete i simpozije. Kako bi se vjernici po biskupijama duhovno pripravili i animirali na proslavu tog događaja, održavaju se euharistijska slavlja po biskupijama, koja predvode biskupi iz susjednih zemalja, pa je tako ovog vikenda na red došla Varaždinska biskupija sa slavljem koje je predvodio koparski biskup Metod Pirih. Biskup Košić predstavio je pismo hrvatskih biskupa o proslavi SEKD-a, kao i sam program “hodočašća naroda” 22. svibnja u Mariazellu. Želja je organizatora da se i ubuduće priređuju susreti hodočasnika više europskih zemalja, potaknuti tim prvim u Austriji, da bi se europski narodi podržali u zajedništvu i međusobnoj povezanosti te kako bi se pridonijelo stvaranju kršćanske Europe, odnosno kako bi se podsjetilo i upozorilo na kršćanske korijene duhovnog identiteta Europe. Biskup Košić pozvao je vjernike Varaždinske biskupije da se u što većem broju odazovu na “hodočašće naroda” koje će okupiti oko 80.000 vjernika, među kojima i oko 5.000 hrvatskih hodočasnika. Govoreći o temi “Sličnost izražaja kršćanskog vjerovanja u Hrvata i Slovenaca” dr. fra Vinko Škafar, franjevac kapucin iz Ljubljane, istaknuo je kako je sličnost posljedica povijesne teritorijalne povezanosti dvaju naroda, koja ima svoje izražaje i u duhovnosti i kulturi. Ta se povezanost očitovala u zajedničkim vjerskim susretima i hodočašćima, a zbog sličnosti slovenskog jezika i kajkavskog narječja zajedničke su i neke molitve i duhovne pjesme, dok su u pograničnim krajevima, poput Prekmurja i Međimurja, zajedničke i neke pobožnosti i vjerski običaji. Fra Vinko je podsjetio i na povezanost svećenika, osobito redovnika, istaknuvši kako se velik broj osoba duhovnih zvanja iz Slovenije školovao i službovao u Hrvatskoj. Stoga je poručio da je i ubuduće potrebno njegovati i graditi zajedništvo, a temeljni kamen na kojem će se ono graditi trebao bi upravo biti Krist, kao naša nada i nada Europe. Povjesničar vlč. mr. Damir Bobovec iz Varaždina izlagao je potom o temi “Neki naglasci iz međusobnog odnosa slovenskoga i hrvatskog katolicizma kroz povijest”. Podsjetivši da je narodima srednje Europe zajedničko kršćansko usmjerenje, kazao je kako su u toj skupini naroda Hrvatima ipak najbliži Slovenci zbog zajedničke prošlosti u nekadašnjim državama. Komunikaciju dvaju naroda upravo je olakšavala, a ne otežavala, pripadnost istome crkvenom krugu. Pritom je istaknuo veći broj poznatih slovenskih svećenika koji su djelovali u Hrvatskoj, podsjetivši kako je i zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac u vihoru II. svjetskog rata primio oko 200 protjeranih slovenskih svećenika iz Mariborske biskupije, a suradnju su osobito njegovale redovničke zajednice zbog pripadanja zajedničkim provincijama. Rekavši kako, bez obzira hoće li u budućnosti međusobne granice biti tvrđe ili mekše, vjera treba biti jedan od mostova suradnje, mr. Bobovec upozorio je da, nažalost, stavovi kršćana u suvremenom društvu nemaju previše odjeka. No, unatoč tomu, oba se naroda mogu ponositi time što nikad u povijesti nisu podigli oružje jedni na druge, čemu je svoj obol zasigurno dala i Crkva. Upućujući poziv vjernicima Varaždinske biskupije da se pridruže proslavi SEKD-a, mons. Godina istaknuo je na kraju kako se s mislima o prošlosti treba uputiti prema budućnosti, koju je potrebno graditi na kršćanskim temeljima, odnosno na Kristu kao nadi Europe. U stankama predavanja nekoliko glazbenih skladbi izveo je katedralni zbor “Chorus Angelicus” pod ravnanjem mr. Anđelka Igreca. Uoči predavanja zajednica mladih varaždinske katedrale zajedno s povjerenikom za mlade vlč. mr. Damjanom Korenom predvodila je klanjanje u katedrali Uznesenja BDM, a zatim je večernju misu predvodio mr. Mladen Horvat zajedno s mr. Korenom.