Otvarajući zasjedanje, nadbiskup Vukšić je pozdravio najprije sve članove Biskupske konferencije BiH: banjolučkoga biskupa Franju Komaricu, dopredsjednika Konferencije mostarsko-duvanjskoga biskupa i trebinjsko-mrkanskoga apostolskog upravitelja Petra Palića, apostolskoga vizitatora za župu Međugorje mons. Alda Cavallia. Pozdrav je uputio i banjolučkom pomoćnom biskupu Marku Semrenu, koji će se biskupima pridružiti u večernjim satima. Pozdravio je i otpravnika poslova Apostolske nuncijature mons. Amauryja Medina Blanca,  kojega je zamolio da prenese riječi pozdrava sa zasjedanja novoimenovanom apostolskom nunciju mons. Francisu Chullikattu, zatim nadbiskupa metropolita vrhbosanskog u miru kardinala Vinka Puljića, predsjednika Međunarodne biskupske konferencije svetoga Ćirila i Metodija zrenjaninskog biskupa mons. Lászla Németha i zadarskog nadbiskupa koadjutora Milana Zgrablića, kojima je zahvalio za dolazak i sudjelovanje u zasjedanju. Zahvalio je i generalnom tajniku BK BiH mons. Ivi Tomaševiću i suradnicima za pripremu oko zasjedanja.

Potom je podsjetio da se zasjedanje održava u vremenu priprava za Biskupsku sinodu koja će se baviti sinodalnošću Crkve, a čiji će prvi dio biti održan u listopadu 2023. godine. „Već je završio onaj njezin dio priprava koji je pozivao biskupije i biskupske konferencije da dadnu svoj doprinos. U tom smislu vrlo raduje podatak, kojeg se prije nekoliko dana čuo od generalnoga tajnika Sinode biskupa, da je do toga časa, na svjetskoj razini, čak 112 biskupskih konferencija od njih 114, koliko ih ima, dostavilo svoje izvještaje, a među njima je i naša Konferencija. Nakon toga teku poslovi oko pripreme kontinentalnih izvještaja pa će tako predsjednici biskupskih konferencija iz Europe i izabrani delegati taj posao obaviti na susretu u Pragu u prvoj polovici veljače neredne godine“, podsjetio je nadbiskup Vukšić, izrazivši radost što se i tome procesu pokazalo da postoji „velik broj vjernika koji sebe rado daju za Boga i Crkvu i znaju da je važno govoriti u Božje ime i još važnije svjedočiti“.

Nadbiskup Vukšić podsjetio je također da se ove godine obilježava 1700 godina od održavanja prvog ekumenskog sabora u Niceji i 60 godina od početka posljednjega sabora, Drugoga vatikanskoga koji je bio 21. sabor Katoličke Crkve. „Onaj prvi upamćen je kao sabor koji je zaštitio pravovjerje Crkve, a ovaj posljednji je ponajviše tražio nove pastoralne načine prikladne za suvremeni svijet. Oba sabora su tako vrlo suvremena i vrlo poučna: prvi da uvijek treba čuvati pravu vjeru, a drugi da uvijek treba tražiti najprikladnije pastoralne načine. Uz to, ovo je prigoda za sjetiti se i zahvaliti četvorici naših biskupa koji su, kao saborski oci, prije 60 godina dali svoj doprinos na saborskim zasjedanjima: mostarskomu Petru Čuli, sarajevskom Marku Alaupoviću, banjolučkom Alfredu Pichleru i tada skopskom a kasnije sarajevskom Smiljanu Čekadi“, rekao je nadbiskup Vukšić.

Dodao je da je na zasjedanjima toga sabora sudjelovao i budući papa Ivan Pavao II., koji je 1997. posjetio Sarajevo te rekao da tako ove godine ujedno obilježavaju 25 godina od prvoga pohoda nekoga pape Bosni i Hercegovini. Nadbiskup Vukšić je istaknuo da su biskupi ovo zasjedanje započeli misom u petak 3. studenoga, na dan kad je papa Franjo otputovao u Bahrein radi ohrabrenja tamošnjoj Crkvi i radi jačanja međureligijskoga dijaloga i prijateljstva među ljudima te da su tom prigodom molili, a sada i ponavljaju: „Neka dragi Bog, po zagovoru svetoga Karla Boromejskoga, čiji spomendan danas slavimo, blagoslovi ovo naše zasjedanje i Papino putovanje. Neka blagoslovi sve naše vjernike, svećenike, redovnike i redovnice kako bismo uvijek bili svjedoci i graditelji nade, prijateljstva i bratske suradnje. Jednakim blagoslovom neka prati sve ljude i narode u našemu društvu, sve vjernike drugih Crkava i vjerskih zajednica i one koji to nisu, kako bismo svi uvijek u dijalogu, suradnji i uzajamnom poštivanju, strpljivo i mudro gradili pomirenje, slogu, pravedan mir i bolju budućnost!“

Biskup Nemet je prenio pozdrave svih članova Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metodija iz Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova koji su obećali moliti za biskupe i biskupijske zajednice u BiH te preporučili sebe i svoje biskupije u molitvu. Napomenuo je da su trenutno u fazi pojedinih promjena te progovorio o velikoj raznolikosti u toj Biskupskoj konferenciji. Osvrnuo se na odnose sa Srpskom pravoslavnom Crkvom i s drugim crkvama i vjerskim zajednicama.

Nadbiskup Zgrablić sve je pozdravio uime Hrvatske biskupske konferencije, napose u ime njezinog donedavnog predsjednika mons. Želimira Puljića i novoizabranog predsjednika mons. Dražena Kutleše te u svoje osobno ime, najnovijeg člana HBK. Ukratko je izvijestio o važnijim događajima u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u razdoblju od srpnja do listopada 2022., počevši od 65. redovitog zasjedanja Sabora HBK. Spomenuo je, između ostalog, da je raznim događanjima proslavljena 25. obljetnica ustanovljenja Požeške i Varaždinske biskupije te Vojnog ordinarijata, kao i da je Hrvatska biskupska konferencija bila domaćin 49. redovitog susreta generalnih tajnika europskih biskupskih konferencija od 30. lipnja do 3. srpnja 2022.

Podsjetio je da je Dan hrvatskih mučenika proslavljen u subotu 10. rujna na Udbini svečanom euharistijom te da je Međunarodni susret katolika iz Slovenije, Hrvatske i Mađarske održan u subotu 8. listopada u Beltincima u Sloveniji. Na kraju je spomenuo da je Državni zavod za statistiku objavio u četvrtak 22. rujna konačne rezultate Popisa stanovništva koji je proveden prošle godine te da je prema tom popisu, ako se taj postotak uzme kao relevantan, broj katolika u Hrvatskoj u odnosu na popis iz 2011. manji za 2,66 %.

Biskupi su u petak ujutro 4. studenog slavili misu u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i potom se susreli s bogoslovnom zajednicom. Predsjedao je nadbiskup Vukšić, a propovijed je uputio biskup Palić. Tijekom zasjedanja biskupi će, između ostalih točaka dnevnoga reda, razmotriti apostolsko pismo pape Franje „Desiderio desideravi“ o liturgijskoj formaciji naroda Božjega od 29. lipnja 2022., saslušati izvješća svojih delegata s pojedinih važnih susreta, dogovoriti predstojeće termine i razmatrati druga pitanja važna za život i djelovanje biskupijskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Biskupi će završiti svoje zasjedanje konferencijom za medije koja će biti održana u subotu 5. studenog u 12 sati u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu u ulici Josipa Stadlera 13, izvijestila je KTA.