Uvodni pozdrav đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića

Nakon molitve, okupljene je pozdravio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Zahvalio je Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu te njegovom Povjerenstvu za Teološko-pastoralni seminar. Kako je istaknuo, osmislili su temu ovogodišnjeg seminara, razlomili je u tri cjeline i svaku cjelinu u nekoliko komplementarnih predavanja i drugih sadržaja te pozvali predavače da svojim predavanjima, i drugi stručni suradnici svojim doprinosom, svima pomognu produbiti temu koja pripada samoj srži svećeničkog identiteta, to je evangelizacijsko poslanje i komunikacija u službi toga poslanja. Pozdrav je uputio i svim predavačima, poručivši okupljenima: „Docibilitas − poučljivost i poniznost neka budu naš stav pred onim što će nam ponuditi predavači i naša želja u razmjeni iskustava kroz diskusiju na ovome skupu.“

„Konkretnom čovjeku kojemu smo poslani prilagođena te učinkovita komunikacija nas svećenika koji smo prvi pastiri, učitelji i katehete Božjega naroda, ima iznimno značajnu ulogu u našem navještaju evanđelja te predstavlja jedan od ključnih alata u našem svakodnevnom poslanju. Naša osobna komunikacija i susret s drugima licem u lice je temelj našega evangelizacijskog poslanja i svećeničkog djelovanja. Osobna i neposredna komunikacija i dijalog s vjernicima i dalje ostaju osnovni i nezamjenjivi oblik ostvarenja našega evangelizacijskog poslanja i našeg navještaja radosne i osloboditeljske vijesti ljudima našega vremena“, rekao je nadbiskup Hranić osvrćući se na temu seminara.

Kazavši da se Crkva trajno trudila i trudi da kultura komuniciranja, dijaloga i navještaja trajno doseže višu, bolju i učinkovitiju razinu, podsjetio je kako je biskup Strossmayer prije 150 godina, u vrijeme ekspanzije važnosti tiska i pisane riječi, pokrenuo reviju za pastoralnu orijentaciju svećenika, dvotjednik pod naslovom Glasnik Biskupije bosanske i srijemske. „Zamislio ga je kao oblik permanentnog obrazovanja svećenika, informiranja čitave biskupije te kao mjesto razmjene pisane misli i dijaloga među svećenicima. Kroz svoje pisane priloge u Glasniku svećenici trebaju postići lakoću pisanoga izražavanje i pripraviti se za pisanu komunikaciju i navještaj u svjetovnom tisku“, poručio je mons. Hranić.

Izrazio je radost što će prvoga dana seminara, u vremenu medijski posredovane i virtualne komunikacije, obilježavanje 150. obljetnice najstarijeg živućeg katoličkog časopisa, Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije, započeti predstavljanjem digitaliziranog oblika svih tekstova objavljenih u Vjesniku kroz 150 godina njegova izlaženja. „Držim da je za danas u podne predviđeno predstavljanje plodova projekta na kojemu se radilo nekoliko proteklih godina iznimno vrijedan i aktualiziran oblik obilježavanja 150. obljetnice našega Vjesnika“, rekao je. Zatim je čestitao i zahvalio svima koji su radili na tom vrijednom projektu.

Nadbiskup Hranić zahvalio je i svima koji su se u prvoj polovini godine angažirali na planu neposrednog dijaloga i komunikacije sa svojim župljanima kroz sinodalna okupljanja i zajednička promišljanja o stanju sinodalnosti u svojim župnim zajednicama i u mjesnoj Crkvi. „To nas je potaknulo i ohrabrilo na novo, drugo izdanje Smjernica i odluka Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske jer je taj iznimno važan dokument za život i djelovanje naše nadbiskupije, izdan 2008. godine, rasprodan te je postao nedostupan vama, mladim generacijama naših svećenika, redovnika koji dolaze u pastoralni rad na području naše nadbiskupije te našim bogoslovima“, kazao je mons. Hranić.

Mladim svećenicima preporučio je da spomenutom izdanju pridaju pozornost i studijski mu pristupe, jer je taj dokument namijenjen prvenstveno njima, „zbog toga što Druga biskupijska sinoda ostaje carta magna našeg cjelokupnog evangelizacijskog djelovanja u svim župama i svih nas svećenika i redovnika na području naše nadbiskupije“, rekao je đakovačko-osječki nadbiskup.

Pozdravna riječ dekana KBF-a Vladimira Dugalića

Okupljenima je riječi pozdrava i dobrodošlice uputio i dekan KBF-a u Đakovu prof. dr. Vladimir Dugalić. Dajući osvrt na temu seminara, ukazao je na činjenicu da na latinskom jeziku riječi communio (zajednica), communis (zajednički, opći) i communicatio (priopćavanje, razgovor) imaju isti korijen, što upućuje da je komunikacija, prije svega, u službi zajednice i općeg dobra.

„Komunikacijom ulazimo u odnos s drugima, otkrivamo sebe, povezujemo se s drugima, ali i ulazimo u svijet drugih te ona mora biti utemeljena, prije svega, na istini. Sam temelj komunikacije pronalazimo u Bogu koji je u sebi odnosnost, relacija Oca, Sina i Duha Svetoga. Čovjek, stvoren na sliku Božju, obilježen je tako društvenom naravi i komunikacija je sastavni dio njegova života. Međutim, upravo danas komunikacija pred nas stavlja velike izazove: istinitost informacija, jer na društvenim mrežama svatko može napisati što hoće i nema vertikale, čuvara objektivnosti, i sve je svedeno na horizontalu. Suvremeni tehnički izričaji komunikacije – mobiteli, tableti, razni profili društvenih mreža, kao da otuđuju čovjeka, a ne da mu omogućavaju lakšu i ljudskiju komunikaciju. Današnji čovjek u vremenu digitalne komunikacije otuđuje se od sebe i drugih i postaje sve osamljeniji“, rekao je dekan Dugalić.

Svjestan da sve navedeno dotiče pastoralnu praksu svakog svećenika, upitao se kako danas naviještati evanđelje i kojim se suvremenim sredstvima služiti, a da ne izgube sami sebe. „Svećenik je prije svega osoba komunikacije. On komunicira putem sakramenata, navještajem Riječi, katehezom i odgojem u vjeri. Mi smo u odnosu, komuniciramo s Bogom, Crkvom, ali i sa samima sobom u stalnom posvješćivanju svog svećeničkog identiteta. Pozvani smo pronaći pravu mjeru odnosa prema vjernicima, muškarcima i ženama, ali i djeci te ranjivim skupinama, rubnim vjernicima, rastavljenima, ožalošćenima, i mnogim drugima“, kazao je prof. Dugalić.

Na kraju svoga obraćanja izrazio je uvjerenje da će taj trodnevni seminar otvoriti mnoge teme i posvijestiti važnost komunikacije u pastoralnom radu. Zatim je uputio pozdrave nazočnima i zahvale svima koji su dali svoj obol u organizaciji i realizaciji ovogodišnjeg Teološko-pastoralnog seminara.

Seminar je nastavljen izlaganjem doc. dr. s. Silvane Fužinato o temi „Biblijski obzori komunikacije“.