U zajedništvu s biskupom zlatomisnikom bili su zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić, zatim biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine: novoimenovani varaždinski biskup Bože Radoš, sisački biskup Vlado Košić, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić i umirovljeni križevački vladika Nikola Kekić, zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski, potom vojni biskup Jure Bogdan i umirovljeni vojni biskup Juraj Jezerinac, svećenici Stolnog kaptola Blažene Djevice Marije na nebo uznesene; mons. Antun Perčić, preč. Mirko Horvatić, preč Josip Koprek, preč. Damir Bobovec i preč. Mario Kopjar, te brojni drugi svećenici, među kojima i oni iz generacije mons. Mrzljaka iz sjemeništa.

Na misi su uz vjernike iz Varaždina, Krašića i ostalih hrvatskih krajeva, bili nazočni članovi obitelji biskupa Josipa Mrzljaka, a među kojima je bila i biskupova sestra Ljerka Penić s obitelji i potomcima.

Prije mise kao domaćin se okupljenom narodu najprije obratio zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić. Podsjetio je kako je Josip Mrzljak na ovaj datum prije točno 50 godina u svojoj župnoj crkvi slavio mladu misu nakon što je 16. tog istog mjeseca za svećenika zaređen po rukama tada apostolskog administratora Zagrebačke nadbiskupije blagopokojnog kardinala Franje Kuharića.

Zlatna misa umirovljenog varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka / Foto: Varaždinska biskupija

“Župa Krašić je u Božjoj providnosti postala posebno susretište u raznim prigodama i to ne samo za Zagrebačku nadbiskupiju, Hrvatsku i hrvatski narod nego i šire. Ova župa je vezana uz veliko ime – blaženog Alojzija Stepinca. I danas smo došli na te korijene. Danas smo ovdje da zajedno s biskupom Josipom zahvalimo Bogu za 50 godina plodnog svećeništva. Svi smo ujedinjeni u velikoj molitvi hvale”, dodao je kardinal Bozanić.

Govoreći o slavljeniku, istaknuo je da je biskup Mrzljak započeo svećeništvo u posebnom vremenu, neposredno nakon Drugog vatikanskog sabora. Nakon mlade mise prva mu je služba bila u Koprivnici, poslije je pastoralno djelovao u Ozlju, Vrhovcu, Sesvetskom Kraljevcu, slijedila je služba na Nadbiskupskom duhovnom stolu u Zagrebu. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je zagrebačkim pomoćnim biskupom. Za biskupa je zaređen 6. veljače 1999. Biskup Mrzljak bio je osam godina zagrebački pomoćni biskup i dvanaest godina varaždinski biskup. Bogat je to životni put, rekao je kardinal Bozanić, istaknuvši lijepu suradnju s mons. Mrzljakom kao pomoćnim i varaždinskim biskupom.

Uvodeći u misu biskup Mrzljak rekao je da slaviti jubilej znači biti Bogu zahvalan. “Na to nas je podsjetio sveti papa Ivan Pavao II. koji je preporučio da slavimo jubileje, u smislu da znamo Bogu zahvaliti za protekle vrijeme i za sva dobročinstva koja nam je udijelio u našem život, a mi kršćani prepoznajemo da sve dobro dolazi od dobrog Boga”, rekao je biskup Mrzljak.

Zlatna misa umirovljenog varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka / Foto: Varaždinska biskupija

Na misi proslave zlatnog svećeničkog jubileja biskupa Mrzljaka propovijedao je njegov nasljednik, treći varaždinski biskup Bože Radoš, koji je za biskupa svečano zaređen na svetkovinu Krista Kralja 24. studenoga. U homiliji biskup Radoš je podsjetio kako žele s biskupom Mrzljakom proslaviti njegovih 50 godina vjernog služenja Bogu i ljudima. “Ova crkva u svojoj nutrini sigurno ima zapisan današnji dan 1969. kada je mladomisnik Josip stupio na oltar okrenut, prvi put, prema narodu i okružen svećenicima u koncelebraciji, prvi put, slavio svoju prvu misu”, rekao je mons. Radoš.

“Smijemo kazati kako je to bilo proljeće njegova života. Bio je tek procvao cvijet i trebalo je proći dugo razdoblje sazrijevanja. Trebalo je puno svjetla i topline, kiše Božje milosti, da plodovi sazrijevaju i postanu zreli. Ono što je bilo prije 50 tek cvijet, danas je pozlaćeni cvijet. Prinosimo to Gospodinu kao plodove njegove dobrote. Božja riječ je svjetlo koje baca svjetlo na naš životni put. Daje nam oko vjere da možemo čitati i vidjeti Božje svjetlo u našem životu. U svjetlu Božje riječi želimo naslutiti ono što je Bog zlatnim slovima upisao u životu našeg zlatomisnika”, poručio je mons. Radoš.

Zlatna misa umirovljenog varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka / Foto: Varaždinska biskupija

U nastavku homilije biskup Radoš je razmatrao nad životom svetog Andrije apostola te povezao njegov život sa svećeničkim djelovanjem i Božjim tragom u životu biskupa Mrzljaka.

“Prijelomni trenutak u Andrijinom životu bio je kada mu je Ivan Krstitelj pokazao Krista. U tome se trenutku u Andriji javlja želja da bude s Učiteljem koji je došao na Genezaretsko jezero, s onime u kojem Ivan vidi Mesiju. Želio je biti s njim, a Isusov pogled i poziv za njega će biti otkriće. U našem svećeničkom pozivu uvijek postoje ‘Ivani’ koji nas svojom riječi i svjedočanstvom života upućuju na Spasitelja. Najčešće su to oni koji na oltaru uzdižu Jaganjca. Znaju se izmaknuti da bi Spasitelj došao. U životu našeg mladomisnika bilo je, vjerujem, puno onih koji su to pokazivali. Jednoga ovdje na ovome mjestu posebno spominjemo – kardinala Alojzija Stepinca. Imao je naš biskup Josip sedam godina kada je ovdje pred oltarom promatrajući njegovo lice i gledajući svjedočanstvo života u prvim danima došašća prepoznao kako jasno i otvoreno govori ‘Evo Jaganjca Božjega’. Ovaj čvrsti svjedok je poput Ivana znao biti svjetiljka, ali znao se i povući. Pravi istinski svjedoci najprije privuku na sebe pažnju svojim življenjem, a onda kada se oko zaustavi na njima, nečujno nestaju i postaju prozirni i transparentni, kako bi onaj koji dolazi bio u središtu. Tako je to činio Ivan, takva je služba bila i kardinala Stepinca, a to je služba i svakoga od nas. Andrija nam još govori i koliko su svete obiteljske veze. Pamtimo ga kao brata Šimuna Petra i, čuli smo u Evanđelju, Isus ga poziva zajedno s bratom. Sveti Andrija nam govori da kada Bog uđe u našu kuću i u njoj nađe svoje mjesto, naš ‘Kafarnaum’, tada je spreman podizati, liječiti, neće se zaustaviti na jednome, nego poziva i druge. Vjerujemo da je tako bilo i u očima našeg zlatomisnika. Bog je imao svoje čvrsto mjesto u obitelji, dizao je i podizao u teškim trenucima, bio svjetlo na putu, nije se zaustavio na jednome. Danas mu želimo na tome zahvaliti”, rekao je biskup.

Zlatna misa umirovljenog varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka / Foto: Varaždinska biskupija

U nastavku propovijedi mons. Radoš govorio je o nekoliko slika iz života svetog Andrije. Jedna od njih je trenutak kada je Andrija upoznao Isusa.

“Tako je snažno na Andriju odjeknuo taj susret s Isusom da je ujutro već trčao i želio potražiti svoga brata Petra. Snažna je njegova želja da priopći bratu nešto novo, nešto o čemu ovisi njegov život. Petar je kao brat osjetio da mu Andrija ima nešto važno za kazati. U njegovim je riječima osjetio da ono što ustima govori – srcem vjeruje. Andrija time privodi Petra Bogu. To je poziv apostola i svećenika – da privode ljude Bogu. Poseban poziv biskupa je da privodi braću Bogu. Andrija nema nikakve zavisti što će njegov brat zauzeti prvo mjesto. Možda je to bila i njegova najveća intimna radost – što njegov brat ide u Gospodina. Uz Andriju drugi mogu rasti, jer on nije onaj koji pritišće, već potiče. Tako je i naš današnji zlatomisnik na različite načine privodio braću Bogu i predstavljao ih Njemu. Vjerujem da je srce našeg zlatomisnika ispunjeno radošću. Prije svega što zahvaljuje onima koji su njega priveli, a tolika je rijeka onih koje je on priveo, prikazao Bogu. Onih koje je zaredio, onih koje je krizmao i na toliko drugih načina”, dodao je biskup Radoš.

Događaj iz Isusova života u kojem se, poručio je mons. Radoš ‘blista cijelo evanđelje’, slika je kada Isus hrani mnoštvo. Biskup Radoš je taj evanđeoski trenutak povezao s današnjim Caritasom te znakovito s biskupom Josipom Mrzljakom čiji je dugogodišnji predsjednik.

Zlatna misa umirovljenog varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka / Foto: Varaždinska biskupija

“Ljudi su slijedili Isusa u osamu. Bilo je na tisuće ljudi, koji nisu mogli sami kući, a bili su gladni. Kamenčić u tom mozaiku je Andrija koji govori Isusu o dječaku kojem je majka spremila malo hrane. Taj dječak kojeg je Andrija primijetio, simbolizira malog čovjeka. Onoga koji ne može puno govoriti, ali ima mali dar, a ono malo što se donese kod Gospodina, može biti veliko. Ako dovedemo male ljude i male darove Gospodinu, vjerujemo da on može činiti velike stvari. Njegov blagoslov može hraniti ljude. Hrvatski Caritas je izraz Božje ljubavi. Ne možemo nahraniti sve ljude. Bogati neće nahraniti ljude. Oni uzimaju od siromašnih, pa zato možda siromašni i nemaju. Potrebno je vidjeti one male darove, donijeti ih Gospodinu i on će nahraniti mnoštvo. To je izvorna evanđeoska zapovijed, a kroz dugi niz godina biskup Josip je upravo to i činio. Caritas nema samo cilj nahraniti ljude, već prije svega privesti malene Bogu. Toliki ljudi su osjetili dar Božje dobrote i bili nahranjeni Božjom ljubavlju kroz sitne darove Caritasa. Želimo moliti Gospodina da nam izoštri oko evanđeoskom kvalitetom da male ljude i male darove stalno vidimo kao nešto veliko u Božjim očima”, poručio je biskup Radoš.

Pojašnjavajući kako je važno vidjeti ljude na rubu, biskup Radoš podsjetio je da je biskup Mrzljak i predsjednik Odbora Hrvatske biskupske konferencije za pastoral Roma. U Varaždinskoj biskupiji je puno Roma. Njima biskup priskače u pomoć. “I oni žele osjetiti Crkvu kao svoju. Imaju jednaku čežnju upoznati Gospodina. Mi danas molimo ‘Gospodine daj nam milost da ne podignemo zidove prema onima koji su čini nam se malo drugačiji, ali potpuno su isti u želji i dostojanstvu jer žele vidjeti Boga i Božja su djeca'”, potaknuo je biskup Radoš.

Na kraju mise okupljenima je riječi zahvale uputio upravitelj župe Krašić vlč. Ivan Vučak. Prije završnog blagoslova biskup Mrzljak je zahvalio biskupima, svećenicima i drugim vjernicima te zaželio neka sa svima nama bude ‘izvor svake dobrote’.