Budi dio naše mreže
Izbornik

Župna crkva Blažene Djevice Marije u Dubrancu

Dubranec (IKA)

Župna crkva Blažene Djevice Marije Snježne u Dubrancu teško je oštećena u razornom potresu 29. prosinca 2020. Donosimo podatke o njezinoj povijesti, kulturnoj baštini i trenutnom stanju.

POVIJEST

Župa u Dubrancu spominje se na najstarijem popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334. godine sa župnom crkvom sv. Katarine koja je bila podignuta na najvišem brdu između Bukovčaka i Dubranca. U kanonskoj vizitaciji Benedikta Vinkovića iz 1622. godine sačuvan je opis crkve koji se sigurno se ne odnosi na prvobitnu drvenu, već na kasnije građenu kapelu, nakon što je prva dotrajala, što je čest slučaj u Turopolju.

Kako se župna crkva nalazila daleko od samog naselja, na značenju je sve više dobivala kapela Majke Božje Snježne u samom mjestu. Ona je izgrađena 1650., a u njoj se slavilo bogoslužje u zimskom razdoblju kad je pristup župnoj crkvi sv. Katarine bio otežan.

Naposljetku je sjedište župe 1714. premješteno u kapelu Majke Božje Snježne koja je postala župna crkva. Na mjestu postojeće crkve, 1716. dovršena je izgradnja nove barokne građevine. Tijekom vremena je temeljito popravljana, obnavljana i dograđivana marom i sredstvima turopoljskih plemenitaša. Također, njezin se inventar obogaćivao, pa je kanonski vizitator 1726. godine zapisao da ju je našao u lijepom stanju.

Bivša župna crkva sv. Katarine je porušena je 1820. te se u spisima vizitacije iz 1824. više ne spominje.

Godine 1881. pristupilo se novom uređenju župne crkve pod vodstvom glasovitoga zagrebačkog graditelja Hermana Bolléa i profesora Izidora Kršnjavoga. Uređena je kao jednobrodna građevina s pravokutnom lađom i užim, izduženim poligonalnim svetištem te sakristijom s oratorijem na istočnoj strani. Ispred glavnog pročelja naslonjen je masivni troetažni zvonik pokriven piramidalnom kapom, koji u prizemlju ima klasicistički portal s timpanonom, a na katu prikaz raspeća u punoj plastici. U unutrašnjosti se ističe vrlo specifičan drveni kasetirani strop koji podsjeća na stropove bogato ukrašenih renesansnih palača.

U noći s Velikog petka na Veliku subotu 2017. manji dio unutrašnjosti stradao je u požaru. Neugašene svijeće su dogorjele i zapalile drveni dio oltara. Do gašenja požara uništena su i dva kaleža te drvene klupe u neposrednoj blizini.

Župi BDM Snježne pripada i sedam kapela te crkva Srca Isusova i sv. Ivana Pavla II. u Donjem Dragonošcu.

KULTURNA BAŠTINA

Još od sredine 19. stoljeća nastojalo se započeti s temeljitom obnovom barokne župne crkve, ali tek je župnik Franjo Peterca (nakon 1879.) uspio to i ostvariti. Nakon što je odbijen prvi projekt za obnovu koji je izradio kotarski inženjer u Sisku, sastavljanje novih projekata povjereno je dr. Bolléu. Čini se da je u tome ključnu ulogu odigrao dr. Kršnjavi. Pritom je ustao protiv uklanjanja staroga tabulata iz crkve, koji su kotarske vlasti smatrale posve nevažnom umjetninom. Međutim, ipak je postavljen novi strop, a što je na kraju bilo sa starim, ne zna se.

Obnova je dovršena 1886., a crkva je cjelovitom obnovom i opremanjem u historicističkim oblicima dobila današnji izgled. Pročelja su dobila novu bogatu raščlambu. Unutrašnjost je oslikao majstor Clausen iz Austrije, oltare je u romanskom slogu izradio I. Wagmeister, a vitraži su napravljeni u Beču. Postavljene su nove Hefererove orgulje te propovjedaonica. Prikaz raspeća s kipovima raspetog Spasitelja Blažene Djevice Marije i sv. Ivana Evanđelista isklesao je kipar Dragutin Morak.

Crkva je zaštićeno kulturno dobro. Također su zaštićene i četiri župne kapele.

Kapela Duha Svetoga u Lučelnici je drvena građevina jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s poligonalno zaključenim svetištem i sakristijom iz 19. st. Na glavnom pročelju formiran je plitki trijem sa zvonikom. Prostor je natkriven drvenim koritastim stropom. Oltar pučkog baroknog izraza iz 1749. godine sa slikom Krunidbe Bogorodice najvrjedniji je dio inventara. Crkva se svrstava među najznačajnije drvene crkve na području Pisarovine.

Kapela sv. Roka na Cvetković Brdu sagrađena je 1888. kao jednobrodna drvena građevina pravokutne tlocrtne osnove dimenzija približno 15 x 8 metara. Zaključena je peterostranom apsidom s drvenim tornjićem nad glavnim pročeljem. Tipološki pripada drvenim kapelama konzolno izbačenoga zabata. U unutrašnjosti je koritasti svod širokoga raspona. Kapela sv. Roka predstavlja vrijedan primjer drvene sakralne arhitekture, a njezina uklopljenost u pejzažni kontekst pridonosi stvaranju skladnoga, oplemenjenoga te visoko valoriziranoga mikroambijenta. U kapeli sv. Roka časte se i sv. Fabijan i Sebastijan te sv. Vid. O 150. obljetnici izgradnje temeljito je obnovljena. Također, tada su joj na trajno čašćenje darovane moći bl. Ivana Merza. Tom prigodom postulator kauze za kanonizaciju bl. Ivana p. Božidar Nagy primijetio je da je hrvatski blaženik postao četvrti mladi sveti laik koji se na tom mjestu časti.

Kapela sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici podignuta je 1888. prema nacrtima Hermana Bolléa na mjestu starije kapele. To je jednobrodna drvena građevina s nižim i užim svetištem zaključenim trostranom apsidom. Ispred glavnog pročelja nalazi se trijem na četiri rezbarena stupa nad kojim se uzdiže pravokutni tornjić. Pokrivena je dvostrešnim krovištem. Nad lađom se nalazi tabulat, a svetište ima drveni svod sa rebrima. Crkva i njezin inventar oblikovani su u zagrebačkoj Obrtnoj školi u stilu tradicijskog graditeljstva s historicističkim elementima. Predstavlja vrijedan primjer drvene sakralne arhitekture turopoljskog kraja.

Kapelu sv. Ivana Krstitelja na Lukinić Brdu sagradila je 1908./1909. tesarska družina Mate i Jure Jankovića iz Čičke Poljane na mjestu starije kapele. To je jednobrodna građevina s peterostranim zaključkom i koritastim svodom ravnoga tjemena nad lađom. Ispred pročelja je trijem, plitko predvorje pod strehom zabata koje počiva na drvenim gredama u širini lađe, podupirući gredu s drvenim zvonikom nad pročeljem. Nad stupovima što podupiru trijem izveden je ukrasni drvorezbareni friz na proboj.

ZANIMLJIVOSTI

Crkva podignuta početkom 18. st. arhitekturom se nije mnogo razlikovala od ostalih zidanih turopoljskih crkvi. Bila je to jednobrodna, jednotoranjska građevina s poligonalnim svetištem i neraščlanjenim pročeljima, a isticala se jedino bogato oslikanim kasetiranim tabulatom iznad broda i svetišta.

Međutim, Bollé se ondje suočio s posve drukčijom situacijom u odnosu na većinu baroknih crkvi koje je obnovio u počecima svoje karijere. One su imale slično ustrojstvo glavnog pročelja sa zvonikom postavljenim uz jednu stranu pročelja ili svetište, pa su i njegova primijenjena oblikovna rješenja bila slična. No, u Dubrancu je zatekao zvonik u osi pročelja crkve, što ga je primoralo da primijeni ponešto drukčije rješenje.

Stoga je novu arhitektonsku dekoraciju koncentrirao na zvonik kao središnji dio pročelja, po čemu se crkva u Dubrancu, zajedno s katedralom u Bjelovaru, razlikuje od ostalih njegovih dotadašnjih projekata. Zvonik je obogaćen rustikom na uglovima, fugirana je žbuka, a prozorski okviri, portali i niše uokvireni su bogatijom arhitektonskom ornamentikom deriviranom iz renesansne tradicije. Samo rješenje zvonika izdvaja se po velikoj niši u središnjoj etaži s prikazom raspeća.

Obnova je koštala oko 9 tisuća forinta. Za usporedbu, procjenjuje se da je obnova bazilike u Mariji Bistrici koštala 200 tisuća forinti. Unatoč niskoj cijeni radova, Bollé je uspio potpuno preurediti građevinu.

TRENUTNO STANJE I OBNOVA

Crkva je u potresu jako stradala i označena je kao neuporabljiva. Župnik Josip Jerković rekao je da statičari još nisu došli detaljno utvrditi stanje.

Voditeljica biskupijskog Ureda za kulturu Spomenka Jurić rekla je da još uvijek traju razgovori o potrebi uklanjanja zvonika. Vjerojatno će se trebati razgraditi do vijenca same lađe pa onda ispočetka sagraditi.

Teško je oštećena i kapela sv. Katarine u Dubrancu.

IZVORI

  • župnik Župe BDM Snježne u Dubrancu Josip Jerković, izjava za Hrvatsku katoličku mrežu, 25. siječnja 2021.
  • voditeljica Ureda za kulturu Sisačke biskupije Spomenka Jurić, izjava za Hrvatsku katoličku mrežu, 25. siječnja 2021.
  • Šematizam Sisačke biskupije, 2019.
  • Dragan Damjanović, Herman Bollé i obnove baroknih sakralnih građevina u stilu njemačke neorenesanse, u: Prostor 19 [2011] 1 [41] 42. – 59.
  • https://registar.kulturnadobra.hr/, 25. siječnja 2021.
  • http://ivanmerz.hr/dubranec-relikvije-bl-i-merza-u-crkvici-sv-roka/, 25. siječnja 2021.
  • http://cityportal.hr/dubranec-slavi-puna-tri-stoljeca-od-izgradnje-zupne-crkve/, 25. siječnja 2021.
  • https://www.vgdanas.hr/grad/nakon-potresa-van-uporabe-crkve-u-pokupskom-mraclinu-bukevju-velesevcu/, 25. siječnja 2021.
  • https://vgradu.hr/i-dubranec-stradao-u-potresu/, 25. siječnja 2021.
  • http://www.kronikevg.com/na-veliku-subotu-izgorio-oltar-crkve-majke-bozje-snjezne-u-dubrancu/, 25. siječnja 2021.

crkva BDM Snježne u Dubrancu prije i poslije potresa 2020.

unutrašnjost crkve BDM Snježne u Dubrancu – arhivska fotografija (Nino Vranić/Ministarstvo kulture)

crkva BDM Snježne u Dubrancu prije potresa 2020.

unutrašnjost crkve BDM Snježne u Dubrancu prije potresa 2020.

crkva BDM Snježne u Dubrancu poslije potresa 2020.

kapela sv. Katarine u Dubrancu poslije potresa 2020.

kapele sv. Roka, Ivana Krstitelja, sv. Antuna Padovanskoga i Duha Svetoga u župi Dubranec (Ministarstvo kulture)