Završna proslava održana je navečer, a ranije ju je, nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja na Trgu sv. Petra, spomenuo i papa Franjo.

Procesija je počela kada je kardinal Parolin stigao u povijesni Veslački klub Lazio.

Tradicije nam pomažu da dobro živimo u sadašnjosti

Po kardinalovu dolasku, otkriven je Gospin kip koji je kardinal blagoslovio i koji je, odmah zatim, natovaren na ramena osmorice članova Nadbratovštine Presvete Djevice od Karmela u Trastevereu te ukrcan na brod. Brod je plovio rijekom od Lungotevere Flaminija do samog ulaza u četvrt Trastevere pa do Garibaldijevog mosta u blizini Tiberskog otoka. Zatim je procesija išla susjednim ulicama sve do bazilike Svete Marije u Trastevereu.

„Očito moramo imati svoje korijene, jer i korijeni sadašnjosti moraju potonuti u prošlost, u lijepe i dobre trenutke prošlosti“, istaknuo je kardinal. Okupljenim vjernicima poželio je da im takve „lijepe i dobre tradicije iz prošlosti pomognu da dobro žive u sadašnjosti“.

Početci proslave blagdana Gospe Karmelske sežu u 1535. godinu, kada je skupina ribara uz rijeku Tiber pronašla kip izrezbaren u cedrovini. Kip je odmah proglašen čudesnim i povjeren je karmelićankama crkve sv. Krizogona u srcu Trasteverea. Od tada je Gospa zaštitnica te rimske četvrti te se njezin blagdan slavi u srpnju. Lik koji se nosi u procesiji i vozi rijekom Tiberom poznat je kao „Madonna Fiumarola“.

„Drago mi je da se ova lijepa tradicija čuva. To su tradicije koje su istovremeno dio vjere i kulture, a koje su korisne i za sadašnjost“, istaknuo je kardinal Parolin.

Ratovi u Ukrajini i Gazi: potrebno je međusobno povjerenje

Na kraju slavlja, državni tajnik Svete Stolice odgovarao je na novinarska pitanja o ulozi Vatikana u međunarodnoj diplomaciji i zahtjevnom zalaganju za mir. Zauzimati se za mir bez vojnih, političkih ili gospodarskih interesa uvijek je bilo opredjeljenje vatikanske diplomacije, ponovio je. Dodao je da isto vrijedi i za „prevenciju sukoba“ i traženje „pravednih i trajnih“ rješenja kada sukobi izbiju.

Naravno, nismo uvijek shvaćeni, ali ne možemo se odreći toga „poziva“, kao ni opredjeljenja Vatikana da se ponudi „kao prostor u kojem se neprijatelji mogu susretati i pronalaziti mjesto za pregovore“, rekao je. O trenutnoj situaciji u Ukrajini i Gazi te o mogućim pregovorima da se dođe do kraja rata, kardinal je izrazio sumnju, istaknuvši da je riječ o problemu s povjerenjem.

Kazao je da se radi o tomu da je „međusobno povjerenje na minimumu“. Stoga je zamolio Gospodina da „nadahne one koji sudjeluju u tim ratovima“, moleći osobito za njihovu sposobnost da se uključe u dijalog s drugima.