U prvom javnom govoru u Ulan Batoru tijekom susreta s vlastima i diplomatskim zborom u Državnoj palači, kojemu je prethodila ceremonija dočeka u podnožju kipa Džingis-kana, Papa je ohrabrio tu azijsku zemlju da ima važnu ulogu za stabilnost u svijetu, te pohvalio njezinu brigu o okolišu i odlučnost za zaustavljanje nuklearnoga širenja. Religije je potaknuo da poduzmu mjere protiv korupcije koja „osiromašuje čitave zemlje“.

„Neka prođu tamni oblaci rata, neka ih odagna čvrsta volja za općim bratstvom u kojemu se napetosti rješavaju na temelju susreta i dijaloga, i neka svima budu zajamčena temeljna prava“, poručio je. Papa Franjo se predstavio kao „hodočasnik prijateljstva“ koji je „na prstima“ došao u Mongoliju, „veličanstvenu zemlju“ bogatu „poviješću i nebom“ iz koje je uputio apel: „Zauzmimo se zajedno kako bismo izgradili budućnost mira“.

Apel je to koji je Papa u svom prvom javnom govoru tijekom posjeta Mongoliji, upućenom građanskim vlastima i diplomatskom zboru, popratio poticajem toj zemlji, smještenoj između Rusije i Kine, da igra presudnu ulogu u svijetu: u brizi o okolišu, u zaustavljanju nuklearnoga širenja, te za mir. Ponajviše za mir, ponovno stvarajući uvjete nekadašnjega „mongolskog mira“ (pax Mongolica), odsutnosti sukoba. „Mongolija nije samo demokratska zemlja koja vodi miroljubivu vanjsku politiku, nego želi igrati važnu ulogu za mir u svijetu“, poručio je.

Svečanost dočeka

Nakon dana odmora po dolasku u Ulan Bator, 43. apostolsko putovanje pape Franje nastavilo se susretom s predstavnicima institucija i civilnoga društva te s diplomatskim zborom. Prvi događaj održao se na trgu Sükhbaatar u Ulan Batoru, izgrađenom na mjestu gdje je istoimeni revolucionarni heroj 1921. proglasio neovisnost od Kine. Ondje je održana svečanost dobrodošlice, u podnožju impozantnoga kipa vođe Džingis-kana, u prisutnosti predsjednika Ukhnaagiina Khürelsükha i pred stotinama vojnika u uniformama koji stoje ili su na konjima u oklopu.

Na trgu su se okupili vjernici pristigli vlakom, avionom i automobilom iz Mongolije, ali i iz susjednih azijskih zemalja, uključujući Kinu. Bio je tu, primjerice, don Ambrosio koji je dopratio skupinu vjernika iz Hong Konga; bilo je skupina s maskama na licu koji nisu htjeli da ih se snima ili fotografira; bio je tu Garamdorj, stariji Burjat koji govori samo ruski; Cecilija, ime odabrano nakon krštenja, umjesto Uugantsetseg, mlada Mongolka koja se 2004. obratila na katoličanstvo.

Nije bilo mnogo prisutnih, ali su snažno sudjelovali, i svi su bili na trgu Sükhbaatar da bi, kako je rekao jedan Kinez koji nije htio reći svoje ime ni podrijetlo, „pokazali da smo svi ista Crkva, da volimo Papu, da on voli nas i voli Kinu”. Prije nego što je došao na trg papa Franjo je otišao u Državnu palaču, gdje ga je dočekao Predsjednik. Kurtoazni posjet Predsjedniku Mongolije održan je u Velikom geru, a započeo je upisivanjem u Knjigu časti. Na kraju, Papa se u dvorani Ikh Mongol susreo s predstavnicima vlasti.

Prijateljstvo između Mongolije i Svete Stolice

Obraćajući se predstavnicima vlasti i diplomatskom zboru Papa je održao dugi govor na talijanskom jeziku u kojemu je prije svega rekao da je počašćen i sretan što je doputovao u tu „fascinantnu i prostranu zemlju“. Potom je spomenuo diplomatske odnose između Mongolije i Svete Stolice i 30. obljetnicu, koja se obilježava ove godine, potpisivanja pisma za jačanje bilateralnih odnosa.

Podsjetio je također na povijesne korijene uzajamnih odnosa počevši od 1246., s razmjenom pisama između Guyuga, trećega mongolskog cara, i pape Inocenta IV. Ovjerenu kopiju pisma Papa je danas darovao Predsjedniku. „Neka to bude znak prijateljstva koje raste i obnavlja se“, istaknuo je.

Papa se zatim osvrnuo na beskrajna prostranstva mongolskih prostora, od pustinje Gobi do stepe, od velikih prerija do crnogoričnih šuma, sve do planinskih lanaca Altaja i Khangaja, s bezbrojnim zavojima vodenih putova. Viđeni odozgo izgledaju kao profinjeni ukrasi na starim dragocjenim tkaninama – primijetio je Papa te dodao: „Sve je to ogledalo veličine i ljepote cijeloga planeta, pozvanoga biti gostoljubivi vrt“.

Učiti od mongolskih uzgajivača i ratara

Ima se što naučiti, istaknuo je Papa, iz mudrosti generacijâ mongolskih uzgajivača i ratara, koji uvijek paze da ne naruše osjetljivu ravnotežu ekosustava. Mudrost je to koja može mnogo poučiti one koji se danas ne žele zatvoriti u potragu za kratkovidnim partikularnim interesom, nego žele potomstvu predati zemlju koja je još uvijek gostoljubiva i plodna.

„Ono što je stvoreni svijet za nas kršćane, odnosno plod dobrohotnog Božjeg plana, vi nam pomažete prepoznati i promicati obzirno i pozorno, suprotstavljajući se učincima ljudskoga uništavanja kulturom brige i dalekovidnosti, što se odražava u odgovornoj ekološkoj politici“, rekao je papa Franjo.

Rimski je biskup stoga ponovno uputio apel za hitno i neodgodivo zauzimanje za zaštitu planeta Zemlje. Ta se zaštita, međutim, odnosi i na velike globalne izazove razvoja i demokracije. Današnja Mongolija, naime, sa svojom razgranatom mrežom diplomatskih odnosa, svojim aktivnim članstvom u Ujedinjenim narodima, svojim zauzimanjem za ljudska prava i mir, ima značajnu ulogu u srcu velikoga azijskog kontinenta i na međunarodnoj sceni,  napomenuo je papa Franjo te istaknuo odlučnost te srednjoazijske zemlje da zaustavi nuklearno širenje i da se svijetu predstavi kao zemlja bez nuklearnog oružja. Osim toga, valja istaknuti, kako je rekao Papa, da se smrtna kazna više ne pojavljuje u pravosudnom sustavu te zemlje.

Vjerska sloboda

Rimski je biskup potom govorio o dubokoj duhovnoj konotaciji mongolskoga identiteta. Lijepo je to što je zemlja simbol vjerske slobode, napomenuo je. Podsjetio je kako sâm Ustav potvrđuje slobodu misli i vjere, rezultat do kojeg je Mongolija – koju je oduvijek karakteriziralo poštovanje svetih tradicija – stigla na prirodan način. Ateistička ideologija je pokušala „iskorijeniti“ vjerski osjećaj, ali i to je razdoblje prevladano te se narod danas prepoznaje u bitnoj vrijednosti sloge i sinergije među vjernicima različitih vjera, koje pridonose moralnom i duhovnom napretku naroda.

U tom smislu Papa upravo od religija traži da zajedno rade na suprotstavljanju opasnostima konzumerističkog duha koji danas, osim što stvara brojne nepravde, vodi u individualizam koji zaboravlja druge, kao i primljene dobre tradicije. „Kada se religije pozivaju na svoje izvorno duhovno nasljeđe i nisu iskvarene sektaškim zastranjenjima, svakako su pouzdana potpora u izgradnji zdravih i naprednih društava u kojima se vjernici zauzimaju kako bi građanski suživot i političko planiranje bili sve više u službi općega dobra. Osim toga, zapreka su opasnom crvu korupcije“, istaknuo je.

Prinos katoličke zajednice

Korupcija je, istaknuo je Papa, ozbiljna prijetnja razvoju svake ljudske skupine, hraneći se utilitarističkim i beskrupuloznim mentalitetom koji osiromašuje čitave zemlje. Sveti je Otac stoga sretan što katolička zajednica u Mongoliji, koliko god bila mala i diskretna, s entuzijazmom i predanošću sudjeluje na putu rasta zemlje, šireći kulturu solidarnosti, poštovanja prema svima i međureligijskog dijaloga, te zauzimajući se za pravdu, mir i društveni sklad.

„Nadam se da će, zahvaljujući dalekovidnom zakonodavstvu pozornom na konkretne potrebe, lokalni katolici, potpomognuti posvećenim muškarcima i ženama koji nužno dolaze uglavnom iz drugih zemalja, uvijek moći bez teškoća ponuditi Mongoliji svoj ljudski i duhovni prinos, za dobrobit ovog naroda“, dodao je.

Bilateralni sporazum Mongolija–Sveta Stolica

U tom je smislu papa Franjo izrazio nadu da će pregovori, koji su u tijeku, u svrhu bilateralnoga sporazuma između Mongolije i Svete Stolice biti važan kanal za postizanje bitnih uvjeta za obavljanje redovitih aktivnosti kojima se bavi Katolička Crkva: aktivnosti bogoslužja, ali i inicijative na području obrazovanja, zdravstva, pomoći, istraživanja i kulturnoga promicanja.

„Siguran sam da i mongolski katolici jesu i bit će spremni dati svoj prinos izgradnji prosperitetnoga i sigurnoga društva, u dijalogu i suradnji sa svim sastavnicama koje nastanjuju ovu veliku zemlju koju su poljubila nebesa“ rekao je Sveti Otac, a prenosi Vatican News.